Društvo hrvatskih književnika prva je profesionalna organizacija književnika u Hrvatskoj. Posvećeno je očuvanju, promicanju i razvoju književnog stvaralaštva, ujedno pružajući mogućnost autorima da kroz pisanu riječ obogate kulturnu baštinu i inspiriraju buduće naraštaje.
Društvo je započelo s djelovanjem na samom početku burnog 20. stoljeća, upravo u razdoblju hrvatske moderne kada su postavljeni temelji moderne hrvatske književnosti, ali i moderne umjetnosti općenito. Društvo je osnovano 1900. godine u Zagrebu, a za prvog predsjednika izabran je Ivan Trnski na osnivačkoj skupštini 22. travnja te godine u nazočnosti 103 književnika. Nakon Trnskog na tom su se mjestu izmjenjivali naši veliki pisci: Ksaver Šandor Gjalski, Petar Šegedin, Mirko Božić, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović i mnogi drugi.
Društvo hrvatskih književnika ove godine obilježava 125. obljetnicu osnutka i tom prigodom u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili smo njegovu predsjednicu dr. sc. Hrvojku Mihanović-Salopek.
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Izazovi i buran početak mandata predsjednice Društva hrvatskih književnika;
2. Obnova zgrade zagrebačkog sjedišta Društva nakon potresa 2020. godine;
3. Prostorije DHK-a kao zagrebačko središte međusobnih susreta ljudi i ideja;
4. Položaj Društva u Hrvatskoj danas;
5. Kriteriji za ulazak;
6. Bogata izdavačka i nakladnička djelatnost;
7. Medijska pozornost i financijska potpora;
8. Položaj književnika u hrvatskom društvu;
9. Muzej hrvatske književnosti u Zagrebu.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. V. br. 8.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, lipanj 2025.
Prije točno 70 godina, te 1955., radi popularizacije knjige i čitanja, održala se prva tribina Književni petak u čitaonici Radničke biblioteke, danas Knjižnice Božidara Adžije, na kojoj je gostovao Vladan Desnica. Narednih godina izmjenjivala su se gotovo sva eminentna imena hrvatskih autora, kroz razgovore književnika s publikom, a Tribina je pomicala granice ugostivši mnoge strane ugledne pisce. Književni petak posvećen je književnosti, znanosti, filmu, glazbi, kazalištu, filozofiji te umjetničkim i društvenim temama. Kontinuirano i uspješno nastavlja i danas kada živimo u digitalnom medijskom okruženju.
S ciljem da se na jednom mjestu predstavi značajna i vrijedna dokumentacija o povijesti Književnoga petka, tribine u kojoj se zrcali kulturna povijest Zagreba i Hrvatske, Knjižnice grada Zagreba objavile su monografiju „Književni petak: kronika zagrebačke kulturne tribine“. U povodu izlaska ove monografije u novoj epizodi Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcasta Knjižnice Božidara Adžije, razgovarali smo s njezinim autorom Pavlom Bonča.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Istraživački rad na monografiji „Književni petak: kronika zagrebačke kulturne tribine“;
2. Popratna građa za tekst monografije;
3. Značajke književnog i kulturnog stvaralaštva;
4. Posebitosti i razlike Tribine;
5. Knjižničari kao utemeljitelji i urednici Književnoga petka;
6. Hrvatski i svjetski eminentni autori koji su sudjelovali na Tribini;
7. Kriteriji za odabir pojedinih tribina u monografiji;
8. Previranja na Književnom petku;
9. Književni petak u novom medijskom okruženju.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. V. br. 7.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, svibanj 2025.
Čovjek svoj svijet dijeli sa životinjama od prapovijesti do današnjih dana. Kao čovjeku najbliža bića, životinje su neizostavno prisutne u svim aspektima ljudskog opstanka i izričaja. Njihova prisutnost u mitovima, legendama i umjetničkim djelima svjedoči o snažnom utjecaju na ljudsku kulturu. O animalistici, koja je tema ovogodišnje manifestacije Noć knjige, u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom, razgovarali smo sa znanstvenom savjetnicom dr. sc. Suzanom Marjanić iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Kulturne i društvene funkcije životinjskih likova u književnim djelima;
2. Utjecaj kulturne animalistike na domaću teoriju i praksu;
3. Koncept životinjske duše;
4. Holokaust životinja;
5. Povezanost zoofolkloristike, etnozoologije, zooscene i animalizma s izvedbenim studijima, izvedbenom ekokritikom;
6. Uloga životinja u hrvatskoj etnotradiciji;
7. Držićev bestijarij;
8. Zbornik radova „Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman“;
9. Arhetip o ženama i životinjama;
10. Suvremeni hrvatski autori koji se dotiču animalizma u svojim djelima;
11. Današnji tehnologizirani svijet i pas robot.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. V. br. 6.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, travanj 2025.
U povodu izložbe u Knjižnici Božidara Adžije „Književnost u karikaturi“: izbor radova s 29. Međunarodne izložbe karikatura, u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, ugostili smo Nikolu Plečka, predsjednika Hrvatskog društva karikaturista. Hrvatski karikaturist, ilustrator i grafički dizajner, najširoj javnosti poznat kao Nik Titanik, već dugi niz godina svakodnevno bilježi društvene anomalije. Prošle je godine obilježio trideset godina umjetničke karijere izložbom „Mi Hrvati“ u Galeriji Vladimir Filakovac, u zagrebačkoj Dubravi. O svojim počecima rada kao crtača karikature u studentskom listu „Puls“, o tome kako je postao Nik Titanik, kako nastaje karikatura - od ideje do realizacije i o još puno toga poslušajte u našoj novoj epizodi.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Koliko je nasmijavanje ljudi težak posao;
2. Talent i počeci crtanja;
3. Prva karikatura;
4. Pseudonim Nik Titanik;
5. Od ideje do realizacije;
6. Cenzura;
7. Otvoreni prigovori javnih osoba;
8. Smanjena vidljivost karikature u tiskanim medijima;
9. Kako živjeti u Hrvatskoj od crtanja; 10. Jubilarna 30. Međunarodna izložba karikatura.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. V. br. 5.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, siječanj 2025.
Književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac, u okrilju Matice hrvatske, obnovljen je na sam Božić 1993. godine na tragu slavnog Šenoinog „Vienca“ iz 19. stoljeća. Kao dvotjednik redovito donosi relevantne vijesti iz svijeta kulture, umjetnosti, znanosti, kritike kazališnih predstava i koncerata, kolumne, ulomke iz romana poznatih pisaca, neobjavljenu poeziju, prikaze novih izdanja strane i domaće književnosti, a u Vijenčeve suradnike ubrajaju se najpoznatiji hrvatski književnici, pjesnici, sveučilišni profesori, novinari i publicisti. U povodu izlaska 800. broja ovog književnog lista u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom razgovarali smo s Goranom Galićem, glavnim urednikom Vijenca.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Novi iskoraci u uređivanju Vijenca;
2. Prepoznavanje i afirmacija mladih novinara;
3. Kako mladi suradnici vide budućnost Vijenca;
4. Značaj ovog lista tijekom Domovinskog rata;
5. Polemike, raskoli, generacijski sukobi i ideološki zaokreti sadašnjice;
6. Mladi kritičari ili provjereni autoriteti;
7. Temati o značajnim događajima u hrvatskoj kulturi i umjetnosti u Vijencu;
8. Budućnost ovog književnog lista.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. V. br. 4.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, prosinac 2024.
Među suprugama hrvatskih velikana koje su i same bile istaknute javne djelatnice posebno mjesto pripada Mariji Radić, supruzi Stjepana Radića kojem je bila ne samo oslonac u privatnom životu, nego i najbliža suradnica u njegovom političkom, prosvjetiteljskom i publicističkom radu. Osim brige oko obitelji i vođenja obiteljske knjižare, Marija se bavila i politikom u vrijeme kad su se žene tek borile za pravo glasa i za ravnopravnost. Iako rođenjem Čehinja, Hrvatsku je u potpunosti prihvatila kao svoju domovinu i doprinosila njezinoj slobodi i napretku. Nakon smrti Stjepana Radića ostala je aktivna u društveno-političkom životu hrabro se držeći pred progonima vladajućih režima, sve do smrti 1954. godine.
Ove godine prisjećamo se Marije Radić u povodu njezine 150. godišnjice rođenja i 70. godišnjice smrti. O privatnom i javnom životu Marije Radić u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom, razgovarali smo s Brunom Šagijem, sveučilišnim magistrom povijesti.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Ulica Marije Radić u Zagrebu;
2. Obilježavanje 150. godišnjice rođenja;
3. Korespondencija supružnika Radić;
4. Ciljevi društvenog i političkog angažmana Marije Radić;
5. Njezino političko i javno djelovanje;
6. Marijina uloga nakon smrti Stjepana Radića;
7. Članak Marije Jurić Zagorke;
8. Koliko znamo o Mariji Radić i njezinom zalaganju za ženska prava.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. V. br. 3.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, studeni 2024.
Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je pripovijedanju i kazivanju (storytellingu), posebice onih književnih vrsta koje pripadaju usmenoj književnosti poput bajki ili legendi. Zato smo drugu epizodu pete sezone podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom posvetili ovoj temi, a u goste pozvali, dr. sc. Nadu Kujundžić, folkloristicu i filologinju, čiji su znanstveni interes bajke i njihove adaptacije, kratki pripovjedni žanrovi, dječja književnost i popularna kultura. Osim o važnosti pripovijedanja i kazivanja u današnjim teškim i zahtjevnim vremenima razgovarale smo i o važnosti bajki koje sadrže životne mudrosti, kao i o Ivaninoj kući bajke u Ogulinu, hrvatskim i svjetskim bajkopiscima.
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Važnost storytellinga i njegova uloga u suvremenom društvu;
2. Struktura pripovjednog prostora bajke;
3. Po čemu su bajke drugačije od uobičajenih priča;
4. Hrvatski i svjetski bajkopisci;
5. Kako izgraditi dobru priču;
6. Načini na koje mladi danas izražavaju svoja iskustva, priče i emocije;
7. Važnost bajki i njihova poruka;
8. Bajke kao trunka nade u neki bolji svijet.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. V. br. 2.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, listopad 2024.
Prvu epizodu nove, sada već pete, sezone podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom Knjižnice Božidara Adžije otvorili smo razgovorom o Festivalu svjetske književnosti koji se održao od 1. do 7. rujna 2024. U goste smo pozvali programskog direktora Festivala i glavnog urednika izdavačke kuće Fraktura Seida Serdarevića, koji se i ove godine našao pred mnogim organizacijskim izazovima. Tko je sve gostovao na ovogodišnjem festivalskom izdanju, kakva je posjećenost publike, kako posluje izdavačka kuća Fraktura i puno više saznat ćete ako poslušate novu epizodu.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Inicijalna ideja nastanka Festivala svjetske književnosti;
2. „Eksperiment“ kupovanja ulaznica;
3. Odjeci ovogodišnjeg Festivala;
4. Željeni gosti za buduće Festivale;
5. Pomoć institucija i sponzora;
6. Izdavačka kuća Fraktura – timski rad;
7. Sestrinska izdavačka kuća Bodoni;
8. Knjižara Fraktura – najbolja literatura;
9. Razvijena izdavačka scena naspram manjka čitalačke publike;
10. Knjiga u budućnosti;
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. V. br. 1.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, rujan 2024. Preporuke za čitanje slušateljima.
Petar Šegedin punih je šest desetljeća bio aktivan u hrvatskom kulturnom, javnom i književnom životu. Zauzimao se za dignitet koji treba imati hrvatska književnost, koju je podignuo na razinu „europske“, čime je zavrijedio da obilježimo 115. obljetnicu rođenja i pritom podsjetimo na njegovu književnu veličinu. Stoga smo u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili dr. sc. Anu Batinić, suvoditeljicu znanstvenog skupa Dani Petra Šegedina, s kojom smo razgovarali o liku i djelu ovog svestranog pisca i kulturnog djelatnika izrazito plodna stvaralačkog puta u nadi da će njegova djela ponovno pronaći put do čitatelja.
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Petar Šegedin – naš suvremenik;
2. Šegedinovi doprinosi u potpisivanju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, općenito briga o statusu hrvatskoga jezika;
3. „Živo“ djelo Petra Šegedina danas;
4. Kako se očitovala Šegedinova borba za slobodnu Hrvatsku, odnosno njegov aktivizam;
5. Kako akademik Jelčić vidi književnu riječ ovog svestranog pisca;
6. Prostor, biljni i životinjski svijet, kao vrlo važna i česta tema gotovo svih djela iz Šegedinova opusa;
7. Animalizam u djelima Petra Šegedina;
8. Šegedinova proza značenjem daleko nadmašuje granice njegova zavičaja i domovine;
9. Sabrana djela ovog značajnog pisca;
10. Kulturno-znanstvena manifestacija Dani Petra Šegedina.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. IV. br. 9.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, srpanj 2024.
Cijenjen, voljen i hvaljen kako od opće publike, tako i od književnih kritičara i stručnih žirija, Kristian Novak jedan je od najpopularnijih domaćih književnika danas. S dva sjajno prihvaćena romana „Črna mati zemla“ i „Ciganin, ali najljepši“ u recepcijskom je smislu napravio svojevrstan kvantni skok na našoj književnoj sceni. Posljednji roman „Slučaj vlastite pogibelji“ nalazi se na listama najčitanijih, najposuđivanijih i najprodavanijih djela, a za njega je dobio Nagradu Vladimir Nazor i u utrci je za najbolji roman godine T-portala. Svi ovi uspjesi bili su idealan povod da u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom porazgovaramo s piscem takve izvanserijske recepcije i književnog kalibra.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Građanska hrabrost i kako se Kristian Novak bori za nju svojim nagrađivanim i hvaljenim romanima;
2. Što autor Kristian Novak osobno voli kod pisanja i što mu je najvažnije;
3. Roman „Slučaj vlastite pogibelji“ kao kritika utjecaja društvenih i ekonomskih čimbenika na živote pojedinaca;
4. Novakovi likovi stvarne osobe ili „pokazni“ modeli;
5. Piše li Novak za određenog čitatelja ili općenito za društvo;
6. Kajkavština u romanima;
7. Prijevodi popularnih romana i suradnja s prevoditeljima;
8. Uspjeh i osjećaj odgovornosti prema čitateljima kao visoko postavljene ljestvice;
9. Trilogija „Črna mati zemla“, „Ciganin, ali najljepši“ i „Slučaj vlastite pogibelji“ kao završena cjelina podneblja i jezika te budući romani;
10. U očekivanju sljedeće Novakove knjige – znatiželja otkrivanja na čemu autor sada radi.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. IV. br. 8.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, lipanj 2024.
Knjiga je danas, kao i u velikom broju teških i kriznih situacija, često mjesto inspiracije i nade. U kakvoj literaturi pronalazimo motivaciju za promjene i mijenjanje sebe? odgovor na to, ali i na puno više ponudio nam je književni komparatist i društveno-politički komentator Matija Štahan u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom. Razgovor je vođen u povodu književne manifestacije Noć knjige 2024. koja svojom temom Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena poziva na čitanje i povratak knjizi uz moto „Štivo je neuništivo“.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Nacionalna strategija poticanja čitanja i njezini rezultati prema najnovijem istraživanju čitanosti u Republici Hrvatskoj;
2. Nove navike čitanja i čitateljski ukusi u stalnim promjenama;
3. „Civilizacija spektakla“ i uloga javnih televizija na kulturu čitanja;
4. Program Noći knjige 2024. sugerira vizije o kraju svijeta (civilizacije), a knjigu stavlja pod upitnik – može li ona utjecati na čitateljevu okolinu, odnosno pronalaženja smisla;
5. Danas možemo čuti od mnogih mladih da je čitanje aktivnost introvertnih, slabih i asocijalnih ljudi. Današnji čitatelj teško se snalazi u izazovnim vremenima;
6. Čitatelj uvijek traži sebe u onom što čita, pa u prvi plan čitanosti dolazi tzv. self-help i duhovna literatura;
7. Čitatelj mijenja sebe zahvaljujući onom što čita;
8. Knjige su i danas čitatelju putokaz i orijentir;
9. Živimo u stresnom i nesigurnom svijetu, stoga je u današnje vrijeme tehnološke okovanosti važno znati pripomoći si knjigom;
10. Zaključno, čitanje promatramo kao proces izgradnje vlastite osobnosti i kumulacije iskustava.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. IV. br. 7.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, travanj 2024.
„Žene su stvarni kreatori društva.“ - Harriet Beecher Stowe Žensko pismo u teoriji i povijesti književnosti ima točno određeno značenje bez obzira na to što se sintagma kolokvijalno upotrebljava kako bi se opisalo nastojanje autorica da u književnosti progovore autonomnim glasom. Ta borba za autonomiju iskazivanja vlastitih ideja usko je povezana s borbom žena za svoja prava u najširem smislu, a pokret u književnosti, koji nazivamo žensko pismo, proizašao je iz nastojanja žena da se društvenoj zajednici, kojom dominiraju muškarci, nametnu kao jednakopravne. Koja su temeljna obilježja ženskog pisma te treba li nam žensko pismo ili samo pismo? Koje autorice danas pišu o ženskom pitanju? Ovo su samo neka od pitanja na koja smo odgovore potražili od prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić u novoj epizodi Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovorima Knjižnice Božidara Adžije, a sve u povodu Međunarodnog dana žena, 8. ožujka.
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Žensko pismo kao specifičan žanr i način, stil pisanja;
2. Temeljna obilježja ženskoga pisma;
3. Žensko pisanje i žensko pismo;
4. Écriture feminine kao pojam u teoriji književnosti;
5. Treba li nam žensko pismo ili samo pismo;
6. Revidiranje ženskoga pisma;
7. „Žensko pitanje“ danas;
8. Današnje autorice koje pišu ženskim pismom.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. IV. br. 6.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, ožujak 2024.
Glagoljica je povijesno hrvatsko pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već na prijelazu iz 10. u 11. stoljeće, a na temelju kojega smo danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Ususret Danu glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače, te povodom izložbe Čudo hrvatske glagoljice koja je postavljena u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice u prostorima Knjižnice Božidara Adžije, u podcastu Zvukmark - zabilježeno zvukom razgovarali smo s predsjednikom Društva prof. dr. sc. Darkom Žubrinićem.
Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba neprofitna je udruga u kulturi osnovana 22. veljače 1993. godine, na 510. godišnjicu objavljivanja prve hrvatske tiskane glagoljske knjige. To je Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine. Već više od tri desetljeća neprekidno djeluje s ciljem proučavanja, promicanja i upotrebe glagoljice te upoznavanja cjelokupne glagoljaške baštine kao neprocjenjive sastavnice hrvatskog kulturnog i duhovnog identiteta.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Idejni začetnici Društva prijatelja glagoljice;
2. Temeljna svrha postojanja i rada Društva;
3. Djelatnosti Društva;
4. Glasilo „Bašćina“;
5. Glagoljica kao osebujan znak hrvatskoga kulturnog identiteta;
6. Međunarodni značaj i rasprostranjenost hrvatske glagoljice;
7. Populariziranje glagoljskog pisma kroz likovnost, dizajn i modu;
8. Bolja vidljivost glagoljice u svijetu;
9. Budući planovi i projekti Društva prijatelja glagoljice.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. IV. br. 5.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, veljača 2024.
Knjiga hrvatskog povjesničara Tvrtka Jakovine „Svijet bez katarze“ (Fraktura, 2023.) povod je novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom. Izborom tekstova, koji su uglavnom pisani za „Magazin Jutarnjeg lista“ i za tjednik „Globus“, autor širem čitateljstvu daje uvid u važna zbivanja na političkom planu u 20. i 21. stoljeću uključujući dva svjetska rata, Tršćansku krizu, Oktobarsku revoluciju, Danzig 1939., turbulencije u Latinskoj Americi, Bliskom istoku, previranja u Angoli, Alžiru, Kašmiru, dvjema Korejama itd., ali i u Hrvatskoj.
Redoviti profesor svjetske povijesti 20. stoljeća na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, amerikanist i stručnjak za Hladni rat, Jakovina je jedan od najplodnijih i najangažiranijih povjesničara u Republici Hrvatskoj. Nerijetko preuzima ulogu 'javnog intelektualca', u kojoj istupa i piše o najrazličitijim povijesnim temama, često povlačeći analogije i povezujući ih s aktualnim događanjima u Hrvatskoj, regiji i svijetu. Osim o najnovijoj knjizi, razgovarali smo i o stanju kod nas te o aktualnim zbivanjima u današnjem svijetu koji prolazi kroz tektonske političke i društvene promjene.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Sličnosti i razlike američkog i hrvatskog obrazovnog sustava;
2. Od „trenutaka katarze“ do „svijeta bez katarze“;
3. Teme u knjizi „Svijet bez katarze“;
4. Najveći izazovi pisanja za širu javnost;
5. Povijest hladnoratovskog razdoblja;
6. Dvadeseto stoljeće kao vrhunac ili sumrak civilizacije;
7. Hoće li čovjek od beznačajne životinje postati biće božanskih sposobnosti stvaranja i razaranja;
8. Rusko-ukrajinski rat;
9. Napredak Hrvatske;
10. Hrvatsko društvo očima povjesničara.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. IV. br. 4.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, siječanj 2024.
Književno prevođenje, odnosno prevođenje umjetničkih tekstova, bilo da je riječ o prozi, poeziji ili drami, razlikuje se od ostalih vrsta prevođenja. Moglo bi se reći da je to jedan od najtežih oblika prevoditeljske djelatnosti, ako ne i najteži, budući da proces književnog prevođenja od prevoditelja zahtijeva i mnoga druga znanja i vještine osim izvrsnog poznavanja jezika. Kad je u pitanju prijevodna literatura, koja čini glavninu književne produkcije u Republici Hrvatskoj, prevoditelj je najvažniji posrednik između dviju kultura, autora i čitatelja. Što je književno prevođenje? Po čemu se razlikuje od drugih vrsta prevođenja? Što neki prijevod čini književnim? Odgovore na ta i mnoga druga prevodilačka pitanja saznali smo u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom od prevoditeljice Lee Kovács, a sve u povodu ovogodišnje teme Mjeseca hrvatske knjige koji je posvećen upravo književnom prevođenju.
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Razlike „običnog“ i književnog prevoditelja;
2. Osobna motivacija za prevođenje;
3. Najveći izazov u prevođenju;
4. Suradnja prevoditelja i autora;
5. Svijet književnih prevoditelja;
6. Uzori u prevođenju;
7. Rekreativno čitanje;
8. Cijeni li se danas prevoditeljski posao;
9. Bitne odlike dobrog književnog prevoditelja;
10. „Prevođenje - pokušaj plesa sa svezanim udovima“.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. IV. br. 3.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, studeni 2023.
Zagrebačko kazalište mladih i nakon svojih 75 godina postojanja uraslo je u povijest hrvatskog glumišta. Postalo je najvažnije mjesto oblikovanja suvremenog dramskog i kazališnog odgoja, uz profilirani pedagoški rad s mladima. Kazalište je do danas zadržalo i razvijalo svoju poetiku i umjetničku autonomiju te postalo prepoznatljivo kazalište i na europskim scenama, na kojima ZKM-ovci često gostuju. ZKM je prije svega ostao mjesto propitkivanja te prostor susreta odvažnih dramatičara, modernih redatelja, vrhunskog kolektiva i sjajne publike.
U novoj epizodi kojoj je povod izložba ZKM-ovih plakata ostavljena u Knjižnici Božidara Adžije u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili smo plesnu umjetnicu, koreografkinju i ravnateljicu ZKM-a Snježanu Abramović Milković s kojom smo razgovarali o ovom kultnom mjestu za kulturu i stvaralaštvo u Zagrebu.
Teme razgovora s gošćom bile su:
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. IV. br. 2.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, listopad 2023.
Hrvatska je domaćin desecima filmskih festivala tijekom cijele godine, ali kako počinje ljetna sezona, najprestižniji zauzimaju središnje mjesto.
Neki se festivali odvijaju na nevjerojatnim lokacijama, od utvrđenog grada na vrhu brda do rimskog koloseuma. Od Splita, Brača do Opatije, Pule i Motovuna, preko Zagreba do Vukovara i natrag, filmski festivali nude ponešto za svakog filmofila, pa i turista, pozicionirajući se (i) kao idealne destinacije za filmofilski godišnji odmor. Svake ih je godine sve više i u bogatoj ponudi širom Hrvatske zaista svatko može pronaći nešto za sebe. O ovogodišnjem bogatom filmskom ljetu u prvoj epizodi, nove, četvrte sezone Zvukmarka- zabilježeno zvukom, podcast razgovorima Knjižnice Božidara Adžije, razgovarali smo s filmskom kritičarkom Marijanom Jakovljević.
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Osobni interes za filmsku umjetnost;
2. Hrvatska filmska industrija;
3. Prednost pri stvaranju filmova;
4. ZagrebDox – međunarodni festival dokumentarnog filma;
5. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb;
6. Pulski filmski festival;
7. O filmu „Hotel Pula“;
8. Motovunski filmski festival;
9. Liburnia Film Festival;
10. Vukovarski filmski festival.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. IV. br. 1.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, rujan 2023.
Ova je godina u znaku velikih književnih obljetnica. Obilježavamo obljetnice Miroslava Krleže, Dinka Šimunovića, Marije Jurić Zagorke, a nama posebno zanimljiva je ona Antuna Gustava Matoša. Dana 13. lipnja 2023. slavimo 150. obljetnicu rođenja ovog hrvatskog pjesnika, novelista, feljtonista, esejista i putopisca. Idealan je to bio povod, kao i izložba u Knjižnici Božidara Adžije, da nam gošća u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom bude jedna od najboljih poznavateljica lika i djela velikog Gustla, akademkinja Dubravka Oraić Tolić, koja je magistrirala temom o pejzažu u djelu A. G. Matoša i cijeli svoj radni vijek daje novi pogled na djelo tog velikana hrvatske književnosti. Koja je tajna popularnosti Matoša u hrvatskome narodu, koliko nas njegovo književno djelo uči o ulozi intelektualca u društvu, kolika je važnost Kuće A. G. Matoša u Tovarniku kao kulturno-turističke atrakcije bile su samo neke od tema razgovora.
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Znanstveno proučavanje djela i samog lika Matoša;
2. Smjerovi u istraživanju teme Matoš;
3. Aktualnost Matoša danas;
4. Knjiga Čitanja Matoša;
5. Cjelovita deskriptivna bibliografija o A. G. Matošu;
6. Tajna popularnosti Matoša u hrvatskome narodu;
7. Matoševo književno djelo;
8. Rukopisna ostavština A. G. Matoša;
9. Važnost Kuće A. G. Matoša – kulturni centar u Tovarniku;
10. Matošev pogled na današnju kulturu Europe.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. III. br. 10.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, lipanj 2023.
U 60-im godinama 20. stoljeća koje se pamte kao turbulentne i po mnogočemu prijelomne, dolazi do društvenog, političkog, gospodarskog i kulturnog uzleta. Osim u arhitekturi, to su bile plodonosne godine i u likovnoj umjetnosti, glazbi, kazalištu, filmu, ali i modi. Šezdesete godine 20. stoljeća navode se kao godine značajnih i uzbudljivih promjena u gradskom odijevanju. Izložba „Ste se zriktale!“ postavljena u slobodnom pristupu Knjižnice Božidara Adžije posvećena je odijevanju okolice Zagreba šezdesetih godina 20. stoljeća. Četiri autorice ove izložbe odlučile su istražiti obiteljsku baštinu kako bi mogle ispričati četiri zanimljive „modne priče“. Obiteljske fotografije analizirane su tehnikom iz kulturne antropologije pri čemu su autorice provele polustrukturirane intervjue sa svojim članovima obitelji o kontekstu analiziranih obiteljskih fotografija iz 60-ih godina. Dobivene podatke analizirale su u usporedbi s podatcima o kulturni odijevanja 60-ih godina 20. stoljeća.
Stoga je ovo bio dobar povod da u novoj epizodi podcast razgovora KGZ, Knjižnice Božidara Adžije ugostimo jednu od autorica izložbe, etnologinju i kulturnu antropologinju te germanisticu, Martinu Novosel.
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Znanstveno-umjetnički kolektiv „Etno Šnajderaj“;
2. Ideja o četiri zanimljive „modne priče“;
3. Pridavanje pozornosti odijevanju na gradskoj periferiji i u ruralnim krajevima u 60.-tim godinama 20. stoljeća;
4. Obiteljske fotografije kao temelj izložbe u Knjižnici Božidara Adžije;
5. Transformacije i razlike u odijevanju u gradu i u ruralnim predjelima grada;
6. Odijevanje žena 60-ih godina prošlog stoljeća;
7. Ženske frizure u 60-im godinama 20. stoljeća;
8. Odijevanje muškaraca 60-ih godina prošlog stoljeća;
9. Radionica „Modni influenceri 60-ih“ za srednjoškolce u Knjižnici Božidara Adžije.
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. III. br. 9.
Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, svibanj 2023.
Tema je ovogodišnje Noći knjige, 2023. godine, umjetna inteligencija, pojava koja već godinama predstavlja tehnološki, društveni, etički i filozofski izazov. Kako se postižu sve veći uspjesi na tom području tako nas ovaj fenomen sve više privlači. No danas kao da prevladava sve veći informacijski jaz između onih koji se tom tehnologijom bave i onih koji će tu tehnologiju, htjeli ne htjeli, čini se uskoro morati prihvatiti - više kao civilizacijsku nužnost, a manje kao osobni izbor. Tim smo povodom u novoj epizodi podcast razgovora Zvukmark : zabilježeno zvukom, razgovarali s jednim od najeminentnijih autoriteta na području robotike i primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu kod nas – akademikom Bojanom Jerbićem. Profesor je robotike na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, osnivač i dugogodišnji voditelj CRTA-e, Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije, i koautor RONNA-e, robota koji samostalno vrši neurokirurške operacije. Među našim je vodećim znanstvenicima na tom području i može nam pomoći premostiti gore navedeni jaz i otvoriti komunikacijski put javne rasprave na još uvijek kontroverznu temu umjetne inteligencije.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Razvoj robotike i umjetne inteligencije u Zagrebu tijekom nekoliko zadnjih desetljeća.
2. Odnos robotike i umjetne inteligencije.
3. Definicija umjetne inteligencije.
4. Trenutni dosezi u razvoju tehnologije umjetne inteligencije.
5. Pojam singularnosti.
6. Kontroverze i moguće negativne strane umjetne inteligencije.
7. Etički aspekti primjene ove tehnologije.
8. Organizacijski problemi na području strukture našega obrazovnog sustava ususret budućnosti.
9. Perspektive i skora budućnost razvoja umjetne inteligencije.
10. Predstavljanje Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA). 11. Predstavljanje robotskog neuronavigacijskog sustava (RONNA).
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije
Zvukmark - zabilježeno zvukom
God. III. br. 8.
Urednica: Ivana Sabljak
Voditelj: Siniša Nikolić
Snimanje i montaža: Iva Džambaski
Zagreb, travanj 2023.
