U novoj epizodi podcasta "Prvi glas", Telegramov urednik Đivo Đurović razlaže dramatičnu eskalaciju sukoba između Irana i Izraela – i postavlja pitanje: svjedočimo li kolapsu iranskog režima iznutra?
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP66:
▶️ Zašto je Izrael napao baš sada?
▶️ Kako je Izrael uz pomoć samih Iranaca probio obranu režima?
▶️ Zašto Teheran odgovara ovako mlako, a američka administracija kaska?
▶️ I postoji li šansa da ovim ratom završi era Islamske Republike?
▶️ Kakva je najrealnija budućnost Irana?
▶️ Zašto je ovako žilav iranski režim sada ozbiljno uzdrman?
▶️ Zašto će ova operacija trajati vrlo kratko?
Mossad više ne čeka pred vratima, on je već unutar Irana. Kako su se izraelski špijuni infiltrirali tako duboko unutar iranskog režima i što slijedi u ratu Izraela i Irana objašnjava vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović u Prvom glasu:
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP65:
Precizna izraelska operacija
Izraelske operacije protiv iranskih vojnih i nuklearnih struktura posljednjih tjedana djeluju precizno, planski i bez ikakve namjere za deeskalaciju. „Ovo nije hir ili impuls - ovo je hladna, unaprijed pripremljena operacija koja ide prema jasnim ciljevima,“ kaže Vidmarović, ističući da je primarni izraelski interes trajno onemogućiti Iran da dođe do nuklearnog oružja.
No postoji i šira ambicija: „Smanjiti iranski utjecaj u regiji, destabilizirati režim, pa čak i potaknuti unutarnji bunt,“ objašnjava Vidmarović. Mossad, tvrdi, djeluje iznutra već dugo - niz atentata, sabotaža i špijunskih proboja unutar iranskog režima dokazuje koliko je sigurnosna struktura u Teheranu erodirala.
Umjereni odgovor Irana
Ipak, to ne znači da Iran miruje, pa ipak njihov odgovor je sada vrlo umjeren. Operacija "Istiniti odgovor 3" – salvo raketa i dronova prema izraelskom teritoriju – bila je, kaže Vidmarović, više odmjereni performans nego stvarna odmazda. Cilj: umiriti domaću javnost, pokazati snagu, ali ne prijeći točku bez povratka.
Unatoč dojmu režimske stabilnosti, Iran je – paradoksalno – pripremljeniji za svijet bez saveznika nego mnoge druge države: „Iran je godinama trenirao preživljavanje u izolaciji. Njima ovo nije novo.“ Sustav se sastoji od dvije paralelne strukture - republikanske i vjersko-sigurnosne - koje mogu izdržati i smrt vrhovnog vođe.
Na kraju, Vidmarović jasno upozorava: "Ovo više nije povremeni sukob - ovo je proces koji će trajati godinama, s mogućnošću potpunog rata u svakom trenutku." I dodaje kako ne treba isključiti taktički nuklearni udar Izraela. "Izrael će to napraviti lakše ruke nego Rusija.“.
Državno odvjetništvo otvara razgovor ili skraćeno DOOR, ime je znanstvenog časopisa kojeg pokreće DORH. Glavni i odgovorni urednik DOOR-a je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, što pokreće cijelu silu pitanja, mnogo ozbiljnijih od onog zdravorazumskog - kad će, dovraga, čovjek stići obavljati sav taj posao. Za Prvi glas o izdavačkim poduhvatima Ivan Turudića govorio je novinar Al Jazeere Balkans, Domagoj Novokmet.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP62:
Represivni aparat izdaje znanstveni časopis?
"Ovdje zapravo dio represivnog aparata stoji iza nečega što želi biti znanstveni časopis", ukratko sumira bit problema Novokmet, iz koje slijedi cijeli vatromet pitanja i potencijalnih sukoba interesa. Naime, objavljivanje u znanstvenim časopisima nužno je za napredovanje u znanstvenim zvanjima, što znači, između ostalog, i bolji status i materijalne uvjere na poslu. "Znači, imamo osobu koja je i izdavač i glavni urednik. I onda je kao glavni urednik u poziciji birati recenzente tih članaka, odlučivati o tim člancima, a ujedno je i šef ljudima su potencijalni autori koji bi njihovom objavom u konačnici mogli zapravo ostvariti neku bolju materijalnu poziciju", kaže naš sugovornik.
Uz to, ostaje pitanje sukoba interesa ljudi koji rade u sudstvu - u nekom trentuku će vjerojatno naći u poziciji da donose odluke u slučajevima u kojima je jedan od aktera - DORH. Na pitanje o tome koji je osobni interes Ivana Turudića za ovaj neobični izdavački poduhvat, Novokmet smatra da samo urednikovanje, bez doktorata, neće biti dovoljno da čelniku DORH-a otvori vrata ulaska u znanstveno-akademsku karijeru. "No, nama ostaje samo da spekuliramo što je glavna motivacija glavnog državnog odvjetnika i pri tom ćemo morati sigurno pričekati barem prosinac kada bi prvi DOOR-a trebao izaći", zaključuje Novokmet.
"Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab Josipa Broza Tita, partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, Crvena armija preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske", kaže Šimun Cimerman, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”.
Ključna pitanja ove epizode:
Raskošno opremljenu knjigu na više od 400 stranica objavila je zagrebačka izdavačka kuća Jesenski & Turk koje tiska već peto izdanje a autor kaže da ga je interes publike iznenadio. "Mislio sam da tu knjigu neće ni moja mama pročitati, ali nisam računao da će zapravo u manje od tri mjeseca već ići peto izdanje knjige", kaže autor.
Inicijalna motivacija bilo je pisanje planinarskog vodiča kroz područje na kojem se odvila bitka. „Htio sam istražiti gdje su se kretale formacije partizanskih i osovinskih snaga. Iznenadilo me ogromno područje na kojem se bitka vodila, 100 puta 100 kilometara, koje danas obuhvaća nacionalne parkove Durmitor i Sutjesku, te parkove prirode Taru i Pivu. U međuvremenu je povijesni materijal narastao do te mjere da je planinarski vodič zapravo postao prilog knjizi”, predstavlja knjigu uz koju je priložena terenska karta Bitke na Sutjesci s više od 3.000 kilometara ucrtanih cesta, puteva i staza kojima su se kretale Sile Osovine i partizanske snage.
Cimerman navodi nekoliko ključnih trenutaka bitke, a kaže da su greške radili i osovinske i partizanske snage. „Riječ je mjesec dana igre mačke i miša, gdje su se osovinske snage trudile zatvoriti obruč, a partizanske snage ga opipavale pokušavajući naći neku rupu iz koje se mogu probiti. Nijemci se trude svaku od tih rupa začepiti, i to traje mjesec dana. Situacija se mijenja iz dana u dan, a nekada iz sata u sat. Prva greška Vrhovnog štaba bila je što je partizanska obavještajna služba bila katastrofalna i uopće nisu primijetili da se oko njih radi obruč od 130.000 vojnika”, opisuje Cimerman.
„Važnost ove bitke je što britanska misija odmah poslije proboja šalje depešu u London u kojoj ističu da se partizanske snage, a ne četnici, bore protiv Nijemaca. To je prekretnica u narodno-oslobodilačkom pokretu, jer partizani krajem 1943. postaju saveznici Americi i Engleskoj", kaže Cimerman.
U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas, gost je vojni analitičar Marinko Ogorec, s kojim razgovaramo o eksplozivnoj situaciji na Bliskom istoku.
U ovoj epizodi čut ćete:
*Napomena za čitatelje i slušatelje: S Marinkom Ogorcem razgovarali smo u četvrtak poslijepodne, kada je napad Izraela na Iran bio izgledan. Napad je krenuo u noći s četvrtka na petak
Izrael može samostalno napasti Iran
Ogorec odmah na početku potvrđuje da Izrael ima sposobnost samostalnog napada na Iran, bez direktne podrške SAD-a, ali upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne – ne samo za Izrael i Iran, nego za cijeli Bliski istok. Situaciju opisuje kao “igranje s vatrom koje donosi ozbiljne opekotine”, dok upozorava na moguće uvlačenje trećih zemalja i novu aktivaciju Hezbollaha.
Napad Izraela na Iran, kaže Ogorec, to bi moglo izazvati lančanu reakciju u cijelom Bliskom istoku. Iran ne bi ostao dužan – odgovor bi mogao uključivati aktivaciju proiranskih milicija u Iraku, Siriji i Jemenu, ali i novu eskalaciju na libanonskoj granici preko Hezbollaha. To više ne bi bio sukob dviju država, nego otvoreni regionalni rat s posljedicama koje ne možemo ni sagledati, upozorava naš sugovornik.
Humanitarna katastrofa u Gazi
U drugom dijelu epizode fokus je na Gazi. Prema službenim podacima palestinskih vlasti, broj mrtvih prelazi 55.000, a pomoć dolazi rijetke granične prijelaze i pod strogim nadzorom. Ogorec bez zadrške koristi riječ zločin, za ovo što se događa.
U razgovoru se otvara i pitanje ciljeva izraelske ofenzive – što točno znači “uništenje Hamasa” i je li to uopće realno. Ogorec ističe da Hamas nije samo vojna struktura nego i ideja, duboko ukorijenjena u kolektivnoj svijesti, a pokušaj njegovog “brisanja” vodi u beskonačni sukob. “Govorimo o organizaciji koja nije tek šačica ljudi, nego sustav s podrškom i infrastrukturom, a takve se stvari ne mogu bombardirati do nestanka”, upozorava.
Prosjednici u Los Angelesu su "strani neprijatelji", "životinje", a oni koji kane prosvjedovati u Washingtonu u vrijeme velike vojne parade ovog vikenda, su "ljudi koji mrze našu zemlju". Tako govori američki predsjednik Donald Trump o onima koji prosvjeduju protiv njegove imigracijske politike i upotrebe Nacionalne garde i marinaca u održavanju reda. O tome gdje to idu Sjedinjene Američke Države za Prvi glas govorio je novinar Telegrama Đivo Đurović.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP61:
Tema o sukobu vojske s građanima kao ozbiljna opcija za idući vikend
Đurović smatra da potencijal za opće nerede u cijeloj državi zbog deportacija ilegalnih migranata nije velik. Naime, one traju praktički od trenutka kad se Trump vratio na vlast. "Bilo je u nekoliko navrata na nekim mjestima demonstracija, ali generalno, Amerikanci na tu temu nisu posbeno osjetljivi", kaže naš novinar. Smatra da će se i ova situacija, koja se zakomplicira slanjem Nacionalne garde i marinaca u Los Angeles - ispuhati.
"Ovo nije točka u kojoj Hitler nakon paleža Reichstaga preuzima diktatorske ovlasti. Prije svega zbog toga što je Trump nekonzistetntan. Ne bi me iznenadilo da za par tjedana kaže kako on zapravo nikad nije ni slao Nacionalnu gardu, nego da mu je sve podmentuto", kaže Đurović koji smatra da je potencijal na neko kontinuirano nasilje - relativno nizak. Ali, skreće pažnju na to o čemu uopće pričamo. "O sukobu američke vojske s američkim građanima kao ozbiljnoj opciji za idući vikend! I to ne zato što smo nekakvi luđaci koji nemaju pametnijeg posla, nego zato što je to nešto što je glavna svjetska tema. To isto puno govori gdje smo došli", zaključuje Đurović.
Prizor u kojem rektor Sveučilišta u Osijeku obasipa počastima premijera Andreja Plenkovića izaziva susramlje, ali nas to ne treba iznenaditi, kaže Telegramova autorica Dora Kršul komentirajući najnoviju u nizu počasti koje je vrh akademske zajednice poklonio šefu HDZ-a-a i Vlade. "Gledali smo kako se ono što bi trebalo djelovati autonomno od politike, isporučuje upravo toj politici."
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP60:
Veza HDZ-a i Sveučilišta
"Bilo je još takvih slučajeva u kojima prvi ljudi sveučilišta pokazuju takvu vrstu snishodljivosti prema političarima. Priznanja članovima Vlade i istaknutim HDZ-ovcima nisu samo osječka specifičnost. Sveučilište u Splitu prošle je godine svoju posebnu povelju na velikoj svečanosti povodom 50. obljetnice postojanja također dodijelilo premijeru Plenkoviću koje mu je osobno uručio rektor Dragan Ljutić, inače preko supruge rodbinski povezan s Plenkovićem i njegovom majkom. Prošle je godine rektor osječkog sveučilišta Vlado Guberac, zajedno sa splitskim i mostarskim rektorom bio nazavršnom HDZ-ovom skupu u dvorani Lisinski prije parlamentarnih izbora", nabraja Kršul.
Demontira i rektorovu samohvalu koji je na svečanosti rektor rekao “da to Sveučilište ima tri uloge, od kojih je najvažnija ona nastavna i obrazovna te demografska. Ako Sveučilište nije spremno studentima ponuditi studijske programe koji će ih zadržati na ovome području, onda dolazi do negativnih demografskih trendova".
Popunili samo 60 posto kvota
"S jedne strane, Slavonija je doslovno prazna koliko ljudi je od tamo iselilo. U posljednjih deset godina, pet slavonskih županija izgubilo je 136 tisuća stanovnika, otprilike jednako koliko ljudi živi u Osijeku, Požegi i Vukovaru", komentira Kršul ističući kako je u tih deset godina, posljednjih osam godina Guberac bio na čelu sveučilišta. Kroz ta dva mandata porazne su i upisne kvote: Osijek je 2014. na ljetnom upisnom roku popunjavao oko 88 posto svoje upisne kvote, a prošle godine na ljetnom roku popunili su samo 60 posto.
"Što se tiče odnosa tog sveučilišta prema nastavi i studentima – podsjećam na Telegramovo otkriće da su prije dvije godine na pokrenutom studiju Farmacije studentima nezakonito naplaćivali godišnju školarinu 9000 eura. Nakon našeg teksta studentima su morali vratiti novce. Osim toga, pisali smo i o mučnom slučaju docenta na osječkoj Akademiji Domagoja Mrkonjića koji je zlostavljao studente koji su u velikom broju", popisuje Kršul.
Bliži li se uskoro pad režima Aleksandra Vučića? Nakon masovnih prosvjeda i studentskog bunta diljem zemlje opozicija i Vučić napokon na biralištima, ali samo u malim lokalnim sredinama Zaječaru i Kosjeriću. Pobjedu su proglasili i opozicija i Vučić, a zašto smatra da je ovo početak kraja srpskog predsjednika za Prvi glas govori politolog i profesor na Sveučilištu u Novom Sadu Duško Radosavljević.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP59:
Lokalni izbori kao test za nacionalne
Nakon lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, profesor Duško Radosavljević u podcastu Prvi glas iznio je niz oštrih ocjena stanja u Srbiji, režima Aleksandra Vučića i političkih procesa koji, kako kaže, polako ulaze u završnu fazu.
“Održani su izbori, a Vučić je proglasio pobjedu. No, kad nakon bjesomučne kampanje, podmićivanja birača i aktivacije čitave državne mašinerije ne možeš pobijediti ni u dvije male općine - to znači da je režim ozbiljno uzdrman”, rekao je Radosavljević.
Vučića naziva čovjekom koji “laže i prenemaže se”, a njegov politički aparat opisuje kao “ličnu mašineriju” sastavljenu od “nacionalista, rusofila, tranzicijskih gubitnika i oportunista koji godinama besramno pljačkaju državni proračun”.
Stara Vučićeva taktika više ne pali
Rezultati izbora kasnili su više od dva sata, iako je riječ o malim sredinama. “To su izbori gdje se rezultati znaju za 15 minuta. Očito se dogovaralo kako izvući pobjedu. Ne postoje više ni minimalni demokratski standardi.”
Profesor smatra da Vučić više ne može koristiti svoju staru taktiku - raspisivanje izbora svake dvije godine da bi ostao na vlasti i rotirao kadrove. “Loša vladavina, korupcija, autoritarnost i potpuna ekonomska iscrpljenost doveli su ga do zida. On zna da bi fer izbore izgubio i zato ih ne želi.”
'Treba nam lustracija'
Na pitanje što dalje, Radosavljević odgovara jasno: potrebna je lustracija – ali i, kako naglašava, “osveta”.
“Kada kažem osveta, mislim na zabranu političkog djelovanja, oduzimanje nelegalno stečene imovine i isključenje iz javnih institucija za sve koji su sudjelovali u ovom režimu. Inače ćemo opet gledati isti scenarij - ‘sjaši Kurta da uzjaši Murta’. Ovoga puta mora biti drugačije.”
Zaključuje da kraj Vučićeve vladavine neće doći mirno: “On neće pasti sam od sebe. Režim je uzdrman, ali sada ga treba dovršiti - politički, pravno i institucionalno.”
Hoće li najveći izbornik gubitnik Ivan Penava ući u Vladu? I sprema li Andrej Plenković veliku rošadu u kojoj bi iz Vlade mogli izletiti ne samo DP-ovci nego i neki istaknuti HDZ-ovci? Za Prvi glas govori politički analitičar Davor Gjenero:
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP58:
'Domovinski pokret više ne postoji'
U 58-oj epizodi podcasta Prvi glas politički analitičar Davor Gjenero secira trenutačnu situaciju unutar vladajuće većine: je li Penava stvarno kandidat za Vladu, ili se nakon izbornog poraza jednostavno pokušava spasiti iz političkog zaborava? Gjenero je tu vrlo jasan: “Ne vjerujem da čak i gospodin Penava može biti do te mjere besraman da traži ulogu potpredsjednika Vlade".
Gjenero ističe kako je Domovinski pokret trenutno “stranka koja više ne postoji". Poručuje kako saborski klub još imaju, ali ne zadugo. Zaključuje da Plenkoviću odgovara slab DP bez ucjenjivačkog kapaciteta.
Ojačao Plenković, ali i Anušić
Zanimljiva je i situacija unutar samog HDZ-a: Anušić je ojačao u Slavoniji, ali ojačao je i Plenković uvjerljivom pobjedom HDZ-a na lokalnim izborima. Umjesto otvorenog sukoba, premijer koristi Anušića kao korisnog amortizera za napade s Pantovčaka, istovremeno mu ograničavajući političku moć.
Na kraju, Gjenero otvara i pitanje moguće nove većine: “Plenković može složiti većinu bez DP-a. IDS, SDSS, neovisni – sve to postoji. Ali pitanje je hoće li to sada i učiniti.” Ključ, kaže, nije samo u matematici - nego u Plenkovićevoj želji da kontrolira, a ne trguje.
Prvi čovjek Srbije Aleksandar Vučić doživljava Europsku uniju kao bankomat, a velik dio Bruxellesa, kao i hrvatska politika je tiha prema svemu što radi Vučić. O Srbiji, ostalim zemljama kandidatkinjama za EU, europskoj politici i SDP-u za Prvi glas govori Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.
Bivši hrvatski šef diplomacije tumači kako je EU glavni investitor, najveći donator i financijer Srbije te tvrdi da bi bez dotoka tog novca Srbija kolabirala. “Međutim, Vučić nije nimalo zabrinut jer je našao modus operandi s birokracijom u institucijama EU koje politiku proširenja formalno drže visoko na agendi, ali ne pritišću Vučića kad je riječ o kriterijima i poštivanju vladavine prava”, ocjenjuje Picula.
Za Hrvatsku je važan pristupni proces tri zemlje s kojom graniči, a razloge šutnje hrvatske diplomacije Picula vidi u činjenici da Srpska napredna stranka i HDZ pripadaju istoj političkoj obitelji u Bruxellesu.
Ocjenjuje kako Albanija najozbiljnije od svih zemalja zapadnog Balkana radi na pridruživanju: u jednom potezu otvorila je više poglavlja pa se očekuje da će vrlo brzo prestići ne samo Srbiju, nego dostići i Crnu Goru. Albanija se prepoznaje kao zemlja koja doista ne samo želi, nego i radi na svom članstvu”, zaključuje.
Komentirajući rezultate SDP-a na lokalnim izborima kaže kako mu kao SDP-ovcu smeta što njegova stranka u mnogim mjestima nema stranačku infrastrukturu. "U Slavoniji već dugo vremena zapravo politički gotovo pa ne postojimo. U Dalmaciji pokušavamo, ali nismo na razini očekivanja onih koji glasaju za SDP," veli.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP56:
Dugo, petnaest godina, je bio u politici. Sad je u izbornom procesu sudjelovao kao konzultant u kampanji, pa ima jedinstven uvid u demokratsku utakmicu s obje strane. O tim iskustvima, kao i rezultatima posljednjih lokalnih izbora pričali smo u novom Prvom glasu s bivšim saborskim zastupnikom Bojanom Glavaševićem.
Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP56
Tjedan dana je vječnost u politici
Govoreći o tome da rezultati na terenu nisu opravdali nacionalni rejting SDP-a, Glavašević upozorava da je, prije svega, kampanja živi proces u kojem ništa nije unaprijed zadano, ni gotovo. “Harold Wilson je svojevremeno rekao da je tjedan dana u politici vječnosti. Ako postoji jedan aksiom u politici, onda je to upravo taj”, naglašava.
Neizbježno je bilo dotaknuti se i brojnih sumnji u nepravilnosti, pa i prevare na ovim izborima. Smatra da sve popularnija usporedba o tome da smo, što se demokracije tiče, postali kao Srbija nije točna. “Ali zabrinjavajući trendovi postoje i na kraju krajeva iz perspektive HDZ-a gledajući, njima bi trebalo biti u interesu da sustav funkcionira. Jer danas-sutra se može dogoditi da neki njihov kandidat bude prevaren”, kaže Glavašević.
Izborni listić koji je do jučer vrijedio na ovim lokalnim izborima Ustavni sud je proglasio nevažećim - kandidat je zaokružen, ali je pored nešto nadopisano, a ta je odluka HDZ-u donije mandat više. Za Telegramov podcast Prvi glas govori direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet:
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP55:
Hrpa problema, DIP šuti
Direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet s Jasminom Klarićem razgovarala je o nizu sumnji i problema u izbornom procesu koji su obilježili nedavne lokalne izbore, od spornih listića do selektivne primjene pravila u različitim dijelovima Hrvatske." Različiti kriteriji županijskih izbornih povjerenstava bacaju mrlju na cijeli proces", kaže naša sugovornica.
"DIP šuti. Očekivali smo njihovu reakciju na presedan koji je Ustavni sud jučer postavio", kazala je o odluci Ustavnog suda koji je listić na kojem je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano proglasio nevažečim, a što se dosad smatrao normalnim važečim listićem.
Dopisivanje na Korčuli, čudesni preokret u Varaždinu
U podcastu se govorilo i o vrlo ozbiljnim optužbama s Korčule, gdje su prema navodima kandidatkinje SDP-a listići naknadno mijenjani, te o slučajevima iz Varaždinske županije, gdje su između dva kruga izbora rezultati drastično promijenjeni na istim biračkim mjestima.
"Ako se optužbe o dopisivanju listića nakon izbora pokažu točnima, to je kazneno djelo i mora biti sankcionirano."
Treba li uvesti obavezno glasanje?
Posebno zabrinjavaju prijave o ucjenama birača, gdje se od njih tražilo fotografiranje listića uz osobnu iskaznicu kao dokaz kako su glasali. GONG je jedan takav slučaj već prijavio nadležnim tijelima. "Fotografiranje listića s osobnom iskaznicom - to je ozbiljan oblik pritiska na birače i potencijalno kazneno djelo", kaže Ivković Novokmet.
Za kraj, Orjana Ivković Novokmet osvrnula se i na zabrinjavajuće nisku izlaznost, pozivajući na sustavne promjene koje bi mogle vratiti povjerenje građana - od bolje edukacije i dopisnog glasanja do razmatranja obaveznog izlaska na izbore. "Apatični birači savršeno odgovaraju onima koji žele zadržati status quo. Sustav to mora mijenjati, ako želi stvarnu demokraciju."
Iako se u javnom prostoru špekulira o preslagivanju vladajuće većine, politolog Višeslav Raos misli da do istiskivanja Domovinskog pokreta neće doći. „Andrej Plenković je, znajući da ga dio stranke i biračkog tijela nikad nije prihvatilo kao autentičnog HDZ-ovca, kroz godine osvijestio da mora dijelu svoje biračke baze ponuditi korak u desno.
On će stoga radije pustiti ovakvu situaciju s oslabljenim DP-om koji mu više ne može ništa, a ne 'iritirati' s novim-starim partnerima poput Milorada Pupovca. Ali važno mu je da DP-ovci misle da on razmišlja o tome, da kod njih postoji strah”, kaže Raos, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti.
SDP-u je izostala pomoć Zorana Milanovića na čijoj pobjedi nisu ništa kapitalizirali, no Raos ne misli da se predsjednik pacificirao, nego da je odabrao drugačiji put koji nije bio najavljen u izbornoj noći. „Vidimo da su možda predsjednik i premijer svjesni osjetljive vanjsko-političke sigurnosne situacije i čini se da surađuju oko nekih pitanja".
S druge strane, Milanović je pustio SDP i Sinišu Hajdaša Dončića da se snalaze sami. SDP je podbacio u odnosu na očekivanja. Možemo! još nije postao nacionalna stranka. Most je, paradoksalno, godinama po anketnoj popularnosti četvrta stranka a na lokalnim izborima nigdje ne prolazi, HSLS pak uvijek živne pred lokalne izbore”, ocrtava odnose stranaka koji su se nakon lokalih izbora posložili jasnije na nacionalnoj razini.
"Politička povijest pokazuje da je Hrvatska zemlja koja se uvijek okupljala više-manje oko jedne političke stranke, poput HSS-a u Kraljevini Jugoslaviji. I uvijek je postojala jedna makro tema koja je omogoćavala toj stranci da bude dominantna. Čini se da smo danas došli do nekog plafona i ne idemo dalje. Mi smo relativno uspišna i relativno razvijena zemlja. Ali šta dalje? Koji je to veliki cilj oko kojeg se okupljamo? Također, izazivači ili nove neke oprobene stranke su često vrlo neuvjerljive, nedorečene, bez nekog jasnog sadržaja", kaže Raos.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP54:
Brojni, u najmanju ruku neobični slučajevi s glasačkim listićima i biračkim mjestima koji bi mogli sugerirati kompromitaciju izbornog procesa su, kaže Raos, zabrinjavajući. „Malo je previše toga. Ako je netko jako dugo na vlasti, možda je spreman svašta napraviti da ostane na vlasti. Drugi problem su lokalni mediji koji su jako u šapama lokalne samouprave te se može lakše stvoriti medijska blokada nego na nacionalnoj razini."
U podcastu Prvi glas Drago Hedl govori o novom preslagivanju karata na sceni ljute desnice, ali i novom odnosu Andreja Plenkovića prema svom poraženom partneru.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP53:
Dvije opcije za Domovinski pokret
Na pitanje je li poraz u Vukovaru kraj za Domovinski pokret, Hedl kaže: “Možda bi se sada mogli zvati Domovinski potop. Nakon gubitka Vukovara, što im je sjedište i svojevrsna utvrda, djeluju potpuno obezglavljeno. Penava je pokušavao relativizirati poraz, ali to nije samo poraz Domovinskog pokreta, već i HDZ-a u Vukovaru, s obzirom na to da su išli u koaliciji”, kaže.
Istaknuo je i da poraz najteže pogađa upravo Domovinski pokret jer je Vukovar bio njihov najjači simbol. Pobjeda Marijana Pavličeka, predsjednika Suverenista, dodatno pojačava tu poruku. “Penava se tješio pobjedom u Otoku, ali to je gotovo selo, najmanji grad u županiji. Ni na koji način to ne može zasjeniti poraz u Vukovaru”.
Prema Hedlu, Domovinski pokret je sada pred dvije opcije: ili postaju pasivni partner u Vladi bez snage i utjecaja, ili potpuno ispadaju iz vlasti. “Penava ide za potpredsjednika Vlade, ali bez portfelja i bez izborne pobjede – taj glas više nema političku težinu”.
Pet obitelji koje drmaju Vukovarom
Pavliček je u kampanji govorio kako Vukovarom upravlja pet obitelji te obećaje kako će se obračunati s nepotizmom u Vukovaru. “Pavliček mi je jutros rekao da će ispuniti sva obećanja, uključujući prekid s nepotizmom. Ako pogledate tko je sve bio na funkcijama, tko je dobivao poslove, sve se svodi na mali krug ljudi bliskih Penavi. Neki od njih su dogurali i do državnih tajnika i ministara. Pavliček je tu u pravu, ali pitanje je može li stvarno razbiti tu mrežu, a da ne poremeti funkcioniranje grada”.
Tema se potom okrenula na navodnu kupovinu glasova – snimke koje je objavio Nacional prikazuju razgovor u kojem se nude 20 eura za glas te 200 eura posredniku.”To su ozbiljna kaznena djela. DORH je u slučaju Sabo bio brz i efikasan, ali pitanje je hoće li sada imati isti žar. Imamo snimku, doduše vjerojatno nezakonito snimljenu, ali njen sadržaj je eksplozivan. Zanimljivo je i što su dan prije izbora u Lovasu svi nezaposleni dobili 200 eura naknade. Legalno, ali vrlo indikativno”, kaže Hedl.
HDZ je uvjerljivi pobjednik lokalnih izbora - osvojili su vlast u 15 županija od kojih su i sve četiri dalmatinske gdje su uzeli i sva županijska središta. Pobjeda Tomislava Šute u Splitu posebno je značajna Andreju Plenkoviću koji će sada mirno moći vladati kako na nacionalnoj, tako i lokalnoj razini. S druge strane Domovinski pokret najveći je gubitnik lokalnih izbora - izgubili su Vukovar i sada postaju idealan Plenkovićev koalicijski partner. Sve najveće bitke drugog kruga lokalnih izbora u Prvom glasu analizira Jasmin Klarić.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP52:
"HDZ-ov rezultat na ovim izborima, sada kad su konačno gotovi i kad je završen i drugi krug, daleko je bolji od očekivanog - puno bolji nego čemu su se i sami u HDZ-u nadali. Nije tu riječ samo o Splitu – iako je Split ne samo trešnja na vrhu torte, nego i oblatna, i šlag, i voće, i sve skupa. No, nije samo Split u pitanju. HDZ je zadržao petnaest županija. Petnaest su imali i prije četiri godine – što se možda na prvu ne čini kao napredak, ali to je tada bio njihov rekordan rezultat na lokalnim izborima", kaže Klarić.
"Osim toga, sada su osvojili i dva županijska središta koja dosad nisu imali - Split i Sisak. I, što je možda i najvažnije, iako nije odmah vidljivo – u četiri dalmatinske županije, gdje su prije četiri godine ozbiljno visili – Šibensko-kninsku su tada izgubili, a Dubrovačko-neretvansku i Zadarsku dobili s vrlo malim razlikama – sada su ostvarili četiri uvjerljive pobjede."
Klarić kaže kako je ove nedjelje, gubitkom Vukovara i bez ozbiljnih rezultata u drugim dijelovima Hrvatske, Domovinski pokret postao idealan HDZ-ov koaliciji partner - izgubili su sav ucjenjivački potencijal i jedino što im ostaje jest da klimaju glavom i potvrđuju HDZ-ove odluke u Saboru i Vladi. Plenkoviću poraz u Vukovaru nije prevelik problem, a dobro će mu doći jer će sada imati koalicijskog partnera koji nema kapaciteta oponirati senior partneru
"To je savršena situacija za HDZ. Imaju partnera koji bez njih ne postoji. Takvih je stranaka već bilo - HNS, HSS… DP će vjerojatno biti samo još jedna kratica na listama HDZ-a. Neće praviti probleme. Ne vjerujem da će više ponašati kao samostalna stranka više", kaže Klarić.
U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se mentalnim zdravljem i mentalnim poremećajima. Premda svi nekako misle da se to događa nekom drugom, svi se u životu susrećemo s krizama i crnim mislima. Kako prepoznati da nam je potrebna pomoć i gdje je potražiti razgovaramo sa Danijelom Štimac Grbić, voditeljicom službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP51:
Nesumnjivo najvažnija i najneizvjesnija utrka drugog kruga izbora održava se u Splitu, gdje ankete na pitanje o tome tko će biti gradonačelnik naredne četiri godine, Ivica Puljak (Centar) ili Tomislav Šuta (HDZ) - sliježu ramenima. Razlika je u okviru statističke pogreške. U takvim, dramatičnim okolnostima, jasno je da svaka sitnica može imati utjecaja na konačni ishod. A kamoli tone građevinskog materijala.
Naime, kako je otkrio naš novinar Denis Mahmutović, koji gostuje u današnjem Prvom glasu, tvrtka braće Tomislava Šute u Komiži na otoku Visu sudjeluju u gradnji ribarske luke tako da u more bacaju i ogromne količine zemlje, a materijal za gradnju skupljaju na - ilegalnom odlagalištu otpada.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP50:
More kod Komiže tvrtka braće Šuta nasipa materijalom izmiješanim sa zemljom, ali problem je i u tome odakle taj materijal dolazi - radi se o odlagalištu otpada koje je ilegalno. Direktor lokalnog komunalnog poduzeća tvrdi da je to zbog toga što odlagalište, zbog nesređenih papira, neam lokacijsku dozvolu. Međutim, problem je i u stanju samog odlagališta. "Po fotografijama koje je načinio naš izvor na Visu je evidentno da taj kamen koji je tamo deponiran, a nastao je od iskopa bivših građevinskih pothvata braće Šuta na Visu, se vadi doslovno iz smeća. Taj ogromni kamen koji je sad završava u moru je izvađen iz smeća", kaže Denis Mahmutović.
Naš novinar ističe i cijeli niz nevjerojatnih slučajnosti - da je Grad Vis u vrijeme ekspanzije braće Šuta vodio HDZ-ov gradonačelnik. Da investitor gradnje ribarske luke u Komiži Lučka uprava Split, koju vodi bivši HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika Vice Mihanović. Da su graditelji braća sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika, koji ima svoju firmu, koja je braći vodila poslovne knjige. Da je Tomislav Šuta, uostalom, i saborski zastupnik, te član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode... "Znaš kako se nekad zvijezde poklope i nemoguće slučajnosti se događaju svima pred očima, a zapravo su samo slučajnosti", ironizira Mahmutović u Prvom glasu.
Neobično, ali se doista događa - Hrvatska već skoro dva mjeseca nema ministra regionalnog razvoja i europskih fondova, mada se, očito, radi o prilično važnom resoru. Šime Erlić je, naime, 10. travnja dao ostavku i otišao u bitku za gradonačelnika Zadra, a posao vodi državna tajnica Zrinka Raguž. Oklijevanje s imenovanjem novog ministra dalo je maha spekulacijama o tome da se nakon lokalnih izbora sprema rekonstrukcija Vlade, o čemu smo razgovarali s našom novinarkom Irenom Frlan Gašparović.
"Ako je premijer već u veljači ili u travnju znao da će upravo ona biti njegov izbor za nasljednicu Šime Erlića zbilja mi se čini da se otvaraju razne mogućnosti za špekulacije zbog čega nije imenovana odmah, nego se čeka kraj lokalnih izbora", kazala je Frlan Gašparović u novoj epizodi Prvog glasa.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP49:
U HDZ-u se nakon predsjedničkih izbora proširila ozbiljna bojazan od ishoda lokalnih izbora. Nakon prvog kruga se čini da najveći dio tog straha nije bio opravdan. No, dobar rezultat HDZ-a, ako se potvrdi u drugom krugu, mogao bi, mnogi špekuliraju, otvoriti i mogućnost Andreju Plenkoviću da se pokuša "riješiti" Olega Butkovića i Ivana Anušića, koji se doživljavaju kao nositelji stranačke oporbe.
"Ne znam koja bi bila korist od otvaranja te vrste sukoba u stranci. Da ti mičeš nekoga tko je popularan, koji ima neki image u javnosti i koji je uostalom, recimo kod Anušića, poziciji ministra obrane, koji ti čuva desno krilo stranke... Ne vidim koja bi bila politička logika iza toga", smatra Frlan Gašparović.
Američki predsjednik Donald Trump nezadovoljan je stalnim napadima Moskve na Ukrajinu, frustrira ga spori napredak mirovnih pregovora, kaže da razmatra sankcije, a za ruskog predsjednika za kojeg je ranije govorio da imaju posebnu vezu izjavljuje da je 'potpuno poludio'. U Prvom glasu vanjskopolitička novinarka i urednica Mirjana Rakić komentira odnos Trumpa prema Vladimiru Putinu koji oscilira od od prijetnji sankcijama i oštrih izjava, do ideja o ukidanju trgovinskih barijera i američkim ulaganjima u Rusiju.
"Obojica imaju jak ego, međutim Trump je taj koji nema vremena, njemu curi vrijeme jer želi postići što prije ono što je obećao u kampanji, da će osigurati mir za 24 sata. S druge strane, Putin ima vremena i odugovlačit će. Čak i kad je američki predsjednik izjavio da je Putin poludio, Kremlj je reagirajući zaključio da je Trump zapravo 'emocionalno opterećen'.
Istodobno, ruski lider neće dopustiti da se Trumpu učini kako su iscrpljene sve mogućnosti. Uvijek će izmisliti još jedan sastanak, pa još jedan, kao što je na zadnjem sastanku u Istanbulu dogovorena razmjena zarobljenika,” kaže Rakić.
„Zabrinjavajuće je, međutim, što Trump u svojim čestim javnim nastupima pokazuje da se u nekim stvarima ne snalazi više, da zaboravlja činjenice. Primjerice, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom spominje 30-dnevni prekid vatre koji je već ranije predložila Europska unija”, primjećuje Rakić.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP48:
Najveći Putinov uspjeh koji je dobio s dolaskom Trumpa je ponovni izlazak na međunarodnu scenu. "Ponovno ga se uvažava, nakon što je dugo bio izoliran. Joe Biden je šutio, nije ni slovo rekao. Doduše, što se više odmičemo od Bidenovog mandata, vidimo koliko je tu zapravo bilo pogrešaka. Vi ne možete ne pregovarati s nekim tko je u ratu, morate održati linije komunikacije i morate znati što Kremlj sprema”, veli Rakić.
U planovima Europske unije o naoružavanju Rakić vidi nekoliko spornih točaka. "Pet posto za obranu? Pa neke zemlje su jedva došle do 2 posto. Hoćete li možete kompletnu privredu usmjeriti na vojnu industriju? Od čega ćete živjeti? Dakle, vama je Putin nametnuo okvir da imate velike šanse da upadnete ponovno u gospodarsku krizu.”
Europska unija ne želi vidjeti što se događa u Gazi, misli Rakić. „To je prešlo granicu borbe protiv terorizma. Odnosno, kako što je bivši izraelski premijer Ehud Olmert izjavio: 'To što trenutno radimo u Gazi je čin istrebljenja nedužnih civila.' Europa će se morati odrediti prema toj humanitarnoj krizi na razini različitih organizacija i aktivnosti, poput nastupa Izraela na Euroviziji. To jednostavno ne možete ne vidjeti. ”
U izbornoj noći premijer Andrej Plenković ostao je zatečen podrškom koju je u Zagrebu dobio aktualni gradonačelnik u lovu na drugi mandat Tomislav Tomašević. Otvoreno je to izrekao, kazavši kako je podrška koju je Tomašević dobio "prevelika". O toj neobičnoj premijerovoj izjavi, ali i odgovornosti i zaslugama HDZ-a za sve dobro i loše u Zagrebu u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim kolumnistom Gorankom Fižulićem.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP47:
"Premijer računa da i Zagrepčani imaju pamćenje čovječje ribice i da se ne sjećaju tko je dva ili tri mandata držao lojtre Milanu Bandiću i zbog čega su tu problemi s kojima se današnja vlast u Zagrebu zapravo susreću. Komunalni problemi ne mogu nastati preko noći. Oni su posljedica dugotrajnih loših politika", kaže Fižulić.
"Ako krenemo od prometa koji je u Zagrebu sigurno u očajnom stanju, on je prvenstveno posljedica urbanističkog nereda i takozvanog developerskog urbanizma u kome oni koji grade, koji su investitori, određuju pravila igre i određuju što je to najbolje za grad, što je najbolje za građane i što je normalno najbolje za njih. A to smo gledali kroz Bandićevo vrijeme", poručuje.
Naš sugovornik smatra i kako je zatvaranje Markovog trga nakon napada na Vladu 2020. godine pogreška. Markov trg je tada privremeno zatvoren zbog sigurnosti, ali privremena mjera se pokazala - trajnom.
"Na to što je sveden Trg svetog Marka, to je sramotno. Ako su ga htjeli zatvoriti ili zaštititi, onda se to trebalo napraviti po nekom suvislom projektu, a ne staviti one hrđave ograde. A do jučer, prije nego je krenuo Sabor u obnovu su i Banski dvori i Sabor bili zalijepljeni policijskim trakama, onim bijelim policijskim ljepljivim trakama kao da se je napad dogodio jučer, a ne prije četiri godine.
"Ne postoji ni jedan grad niti jedna metropola u Europskoj uniji koja je svoj glavni povijesni trg pretvorila u parkiralište na koje se parkiraju službena vozila Vlade i privatna vozila vladinih činovnika i službenika i onih koji u okolnim zgradama rade", kaže Fižulić.
"To je najbolja slika odnosa između premijera i ovog grada. S jedne strane se od tog grada ogradio hrđavom ogradom i policijskim trakama, a s druge strane je prisvojio najvažniji trg za svoje vlastito parkiralište. I onda za sve to skupa ispostavlja račun kome? Gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću".
