Pandemije, ratovi i migracije bitno su utjecale i utječu na život čovjeka. Kuga, kolera, španjolska gripa, AIDS, i COVID–19 neke su od pandemija koje su mijenjale tijek povijesti na globalnoj razini slično kao i veliki ratovi i velike migracije stanovništva. Kako je u srednjemu vijeku kuga mijenjala svijet? Kako su povezani Prvi svjetski rat i pandemija španjolske gripe, a kako pandemija Covid-19 i rat u Ukrajini i kakvi su utjecaji pandemija, ratova i migracija na povijest civilizacija razgovaramo s dr. sc. Anđelkom Milardovićem.
Epizoda je premijerno emitirana 18. listopada 2022. na HR3.
Renesansa u hrvatskim povijesnim zemljama najčešće se veže uz prostor povijesne Dalmacije, poglavito priobalnih dalmatinskih komuna u kojima se razvijala književnost i umjetnost usporediva s djelima koja nastaju u onodobnoj Italiji i zapadnoj Europi. No, humanizam i renesansa imali su svoje jake odjeke i duboko na prostoru srednje Europe. Jedan od takvih centara bio je dvor ugarsko-hrvatskog kralja Matije (Matijaša) Korvina, a u središtu tog kruga kao neka vrsta pokretačkog duha nalazio se kraljev kancelar i ostrognski nadbiskup Ivan Vitez od Sredne. Još od vremena kad je bio varadinski biskup oko sebe je okupljao krug znanstvenika i humanista iz različitih zemalja. Dopisivao se s istaknutim humanistima svojega doba. Osnovao je akademiju, skriptorij i knjižnicu u Budimu te sveučilište u Požunu (Bratislava). No pod kraj života upravo on je bio jedan od začetnika pobune protiv kralja Matije Korvina te je 1472. neslavno završio svoj osebujan i kontroverzan životni put u kućnom pritvoru. Ove godine obilježava se 450 godina od smrti Ivana Viteza od Sredne te današnju epizodu Povijesnih kontroverzi posvećujemo upravo ovom kontroverznom humanistu i crkvenom prelatu, a naš sugovornik je dr. sc. Tomislav Matić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.
Epizoda je premijerno emitirana 11. listopada 2022. na HR3.
Renesansa u hrvatskim povijesnim zemljama najčešće se veže uz prostor povijesne Dalmacije, poglavito priobalnih dalmatinskih komuna u kojima se razvijala književnost i umjetnost usporediva s djelima koja nastaju u onodobnoj Italiji i zapadnoj Europi. No, humanizam i renesansa imali su svoje jake odjeke i duboko na prostoru srednje Europe. Jedan od takvih centara bio je dvor ugarsko-hrvatskog kralja Matije (Matijaša) Korvina, a u središtu tog kruga kao neka vrsta pokretačkog duha nalazio se kraljev kancelar i ostrognski nadbiskup Ivan Vitez od Sredne. Još od vremena kad je bio varadinski biskup oko sebe je okupljao krug znanstvenika i humanista iz različitih zemalja. Dopisivao se s istaknutim humanistima svojega doba. Osnovao je akademiju, skriptorij i knjižnicu u Budimu te sveučilište u Požunu (Bratislava). No pod kraj života upravo on je bio jedan od začetnika pobune protiv kralja Matije Korvina te je 1472. neslavno završio svoj osebujan i kontroverzan životni put u kućnom pritvoru. Ove godine obilježava se 450 godina od smrti Ivana Viteza od Sredne te današnju epizodu Povijesnih kontroverzi posvećujemo upravo ovom kontroverznom humanistu i crkvenom prelatu, a naš sugovornik je dr. sc. Tomislav Matić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.
Epizoda je premijerno emitirana 4. listopada 2022. na HR3.
