Politički centar ulazi u krizu, njegova baza se fragmentirala, birači potporu radije daju radikalno lijevim ili radikalno desnim strankama. Je li to razlog Plenkovićevog skretanja u desno? Kakva je situacija u drugim europskim zemljama, a kakva u SAD-u? Je li moguće zadržati dijalog među polariziranim stranama ili nam budućnost donosi samo dublje podjele? O svemu tome razgovaramo s povjesničarom, diplomatom i političarem Mirom Kovačem te filozofom i političkim analitičarem Žarkom Puhovskim.
Od 1. rujna na snagu su stupile izmjene Zakona o fiskalizaciji, čime je krenulo prijelazno razdoblje za veliku reformu - od početka 2026. godine svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati e-račune. Što to konkretno znači za poduzetnike i računovođe? Hoće li nova pravila dodatno opteretiti gospodarstvo ili ga, naprotiv, modernizirati i pojednostaviti administraciju? O svemu tome danas ćemo razgovarati s Markom Emerom, direktorom tvrtke Elektronički računi koja je već više od desetljeća prepoznata po uslugama digitalizacije financijskog poslovanja, i Dominikom Vukojevićem, vlasnikom i direktorom Devotio Consultinga, tvrtke koja preko 15 godina pruža usluge poslovnog i financijskog savjetovanja.
Hrvatska je treća u Europi po bioraznolikosti - čak pet tisuća biljnih vrsta, gotovo polovica ukupne europske flore, raste upravo na našem tlu. Ipak, brojni su ekosustavi pod pritiskom, a rijetke vrste nestaju brže nego što ih stignemo upoznati. Kako klimatske promjene, urbanizacija i poljoprivreda mijenjaju krajolike koje uzimamo zdravo za gotovo? Što zapravo znači bioraznolikost i zašto nam je toliko važna? Možemo li, kao pojedinci, doista učiniti nešto da sačuvamo prirodu koja nas okružuje? Jesu li ljudi upoznati s organizacijama za zaštitu okoliša koje djeluju u Hrvatskoj? O svemu tome razgovaramo s doktoricama znanosti - Dubravkom Sandev, predsjednicom Hrvatskog botaničkog društva i stručnom savjetnicom Botaničkog vrta PMF-a, te Tatjanom Masten Milek, ravnateljicom Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.
Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji je stupio na snagu početkom 2025. donosi značajne novosti u uređenju suvlasničkih odnosa i upravljanja stambenim zgradama. Što sve donosi novi kućni red i na što se odnosi regulacija postavljanja elemenata na pročeljima? Kako će stanarima pomoći OIB tj. pravna osobnost zgrade? Hoće li novi režim za kratkoročni najam utjecati na cijene nekretnina? Trebaju li se građani pribojavati strogih kazni za kršenje odredbi zakona i tko će ih kontrolirati? O svemu tome danas ćemo razgovarati s Tomislavom Jukićem, ravnateljem Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, i Tinom Bašićem, savjetnikom s platforme ZGRADOnačelnik.hr.
Hrvatska godišnje kroz sustav javne nabave potroši preko 12.6 milijardi eura. Danas pitamo jesu li ti procesi dovoljno transparentni i hoće li ih najavljene izmjene zakona učiniti još transparentnijim ili pak nepotrebno zakomplicirati? Prate li limiti javne nabave kretanje inflacije? S kojim se sve izazovima susreću privatnici? Kakve su plaće u javnom, a kakve u privatnom sektoru? Kako na rješavanja problema manjka radne snage utječu strani radnici? O svemu tome danas razgovaramo s Irenom Weber, direktoricom Hrvatske udruge poslodavaca i Arianom Velom, stručnjakinjom za EU fondove i javnu nabavu.
U Beogradu je 20. rujna održan vojni mimohod "Snaga jedinstva 2025", manje od dva mjeseca nakon što je krajem srpnja održan vojni mimohod u Zagrebu. Dva mimohoda u kratkom razdoblju otvorila su brojna pitanja: što su pokazale Hrvatska i Srpska vojska, kome su se obratile i kakvo je stvarno stanje njihovih arsenala? Što znači ponovno uvođenje vojnog roka u obje zemlje i kako naoružavanje uklopiti u današnji globalnopolitički kontekst? O svemu tome danas razgovaramo s dvojicom najpoznatijih vojnih analitičara u regiji – Igorom Tabakom iz Hrvatske i Aleksandrom Radićem iz Srbije.
U Splitu se raspravlja o tome treba li Poljudu temeljita rekonstrukcija ili gradnja potpuno novog stadiona za Hajduk. U Zagrebu je pak odlučeno – Maksimir ide u rušenje i podiže se moderni stadion na istom mjestu. Istovremeno, cijene stanova i najma lete u nebo, a nedostaje planskih projekata priuštivog stanovanja kakav je Novi Zagreb ili Split 3. Bespravna gradnja zato niče posvuda – od otoka do gradskih balkona i nadogradnji – pa se čini da sustav zapravo potiče kaos. Kaos je definitivno u prometu, a gužvama na cestama mogla bi pomoći efikasnija željeznička mreža. O svemu tome razgovaramo s arhitektima Dinkom Pavelić i Jerkom Rošinom.
Generacija Z danas čini got ovo trećinu svjetske populacije i sve veći dio radne snage. Kakve su im radne navike? Što očekuju od poslodavca? Je li im važnija pohvala, dobri međuljudski odnosi ili rad na daljinu? O svemu tome u prvoj epizodi nove sezone Špice s Macanom govore Martina Sokač Saraga, komunikacijska stručnjakinja koja je napravila istraživanje o motivaciji zaposlenika različitih generacija i sociologinja Dora Odak, pripadnica Generacije Z koja je rekla i nešto više o životnim navikama svojih vršnjaka.
Fenomen Marka Perkovića Thompsona i razlozi njegove dugotrajne popularnosti, reinterpretacija povijesnih simbola te izazovi s nasljeđem iz prošlosti teme su o kojima u posljednjoj epizodi druge sezone Špice s Macanom razgovaraju filozof i saborski zastupnik dr. sc. Nino Raspudić i novinar, scenarist i pisac Ivica Đikić. Kroz osobna iskustva i analize dotiču se i pitanja političke pasivnosti, uloge UDBE u društvu, ali i potrebu za novim političkim snagama koje bi donijele stvarne reforme.
Jazz, film i književnost na otoku Lopudu su tri umjetničke forme koje spajaju lokalnu zajednicu i svjetske zvijezde u jedinstvenoj festivalskoj platformi. U novoj epizodi Špice s Macanom, Thana Alexa, renomirana jazz glazbenica i umjetnička direktorica Ponta Lopud Jazz Festivala, te Tilda Grossel Bogdanović, producentica i kulturna poduzetnica koja stoji iza cijele Ponta Lopud platforme, otkrivaju kako se iza intimnih i ekskluzivnih programa kriju izazovi organizacije na otoku, što čini festivalsku magiju posebnijom i kako inovativni glazbeni projekti doprinose prepoznatljivosti Lopuda u svijetu.
Biološko starenje može se usporiti, a vitalnost produljiti, ako znamo kako. U novoj epizodi Špice s Macanom, istaknuti prof. dr. sc. Gordan Lauc te poduzetnik i kolekcionar umjetnina Veljko Marton otkrivaju što znanost kaže o stvarnoj dobi našeg tijela, kako stres i prehrana oblikuju naš organizam te zašto su male navike važnije od luksuza. Kroz osobna iskustva i konkretne primjere, otkrivaju kako stil života, svakodnevne navike i unutarnji mir mogu snažno utjecati na duži život i očuvanje zdravlja.
Ovogodišnji lokalni izbori bili su sve samo ne predvidivi. U velikim gradovima padale su političke utvrde, iznenađenja su dolazila s neočekivanih strana, a pobjednici i gubitnici nisu uvijek bili oni koje su ankete najavljivale. Što se dogodilo u Splitu, tko je najveće iznenađenje izbora, može li doći do promjene u Zagrebu, je li ovo kraj crvenog vala? Izlaznost na lokalne izbore poražavajuće je niska, velik je broj nevažećih listića, a lokalni izbori percipirani su kao drugorazredni. Zašto je to tako i kako to popraviti, u novoj epizodi Špice s Macanom odgovore tražimo s Marijanom Grbešom, profesoricom na Fakultetu političkih znanosti i političkom analitičarkom te Marom Alavanjom, stručnjakom za krizno i strateško komuniciranje i direktorom Narativ komunikacija.
Geopolitička situacija u svijetu ulazi u fazu velikih promjena, a Europa se suočava s izazovima u očuvanju svoje pozicije na globalnoj sceni. U novoj epizodi Špice s Macanom, novinarka Mirjana Rakić i profesor Goran Bandov raspravljaju o tome kako Trumpove politike i carine pomiču granice savezništva, dok Europa propušta priliku za jaču suradnju s Kinom. Dotaknuli su se i pitanja o budućnosti EU, povezanosti s SAD-om te važnosti novih političkih mostova i saveza u svijetu koji se mijenja.
Razgovor o životu, glazbi i riječima koje ostavljaju trag više nije rezerviran samo za kulturne priloge. U najnovijoj epizodi Špice s Macanom, kantautor Gibonni i novinar Ivo Šćepanović pričali su o tome kako pjesma može nadahnuti zbirku, pokrenuti razmišljanja i otvoriti pitanja identiteta i autentičnosti. Naizgled jednostavna tema, pretvara se u iskrenu, duboku i duhovitu priču o tome što nam je u životu važno, koliko slušamo jedni druge i što znači ostati vjeran sebi u svijetu prepunom buke.Karte možete osvojiti na TikTok i Facebook profilu Špice s Macanom. Napišite u komentaru zašto želite ići na koncert i najbolji komentar nagrađujemo s paketom ulaznica.
Pravnik i povjesničar Tomislav Jonjić je nakon Špica specijala u kojem je gostovao kao kandidat za gradonačelnik Zagreba komentirao i Dan pobjede. Otkrio je zašto ga smatra okupacijom kao i zašto za razliku od Francuza koji su na svoj pokret otpora fašizmu ponosni, smatra da dio Hrvata na svoj ne može biti.
Sandra Krpan, saborska zastupnica i kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu Rijeke, u Špica specijalu ističe važnost vraćanja povjerenja građana kroz konkretan rad, a ne prazne parole. Govori o rezultatima koje je postigla kao zamjenica gradonačelnika — poput upisa sve djece u gradske vrtiće i otvaranja prvog vrtića na Kampusu — ali i o propuštenim prilikama zbog kojih želi preuzeti punu odgovornost za vođenje Rijeke. Zalaže se za funkcionalan, priuštiv i pravedan grad: s boljim javnim prijevozom, više zelenih površina, dostupnim stanovanjem i većim uvažavanjem građana u donošenju odluka.
Da Hrvati vole povijest dokazuju brojne rasprave na tu temu, ali često javnim prostorom dominiraju one neargumentirane u komentarima na društvenim mrežama umjesto ozbiljnih razgovora u obrazovnim i znanstvenim institucijama. O Danu pobjede, stanju kolektivne memorije, pogrešnim interpretacijama i zaboravljenim temama razgovarali smo s povjesničarima Dariom Špelićem i Tvrtkom Jakovinom.
Kandidat za sedmi mandat na čelu Zagrebačke županije, Stjepan Kožić, u novoj epizodi Špica specijala, ističe kako je Zagrebačka županija najrazvijenija u Hrvatskoj, s konstantnim ulaganjem u obrazovne institucije, ali i komunalnu infrastrukturu. Kožić naglašava kako se razvoj osjeća i u svakodnevnom životu, jer sve više građana doseljava u županiju, tražeći kvalitetniji život. Primjer toga su i nedavne investicije u zdravstvo – iz Zagreba u županiju su nedavno prešle dvije nove pedijatrice, čime se poboljšava zdravstvena skrb za najmlađe.
Kandidatkinja koalicije SDP-a i Možemo za županicu Osječko-baranjske županije, Sanja Bježančević, u novoj epizodi Špica specijala, otvoreno progovara o dubokom gubitku nade među građanima, iseljavanju mladih i izostanku osnovnih javnih usluga. Naglašava važnost dostupnog javnog zdravstva, sigurnog prometa, uključivanja mladih u donošenje odluka te dostojanstva za starije. Ističe da „projekt Slavonija“ nije uspjeh Vlade, već rezultat truda pojedinaca koji su povlačili sredstva unatoč birokraciji i PR narativima. Zalaže se za konkretne mjere poput participativnog proračuna za mlade i vraćanja povjerenja kroz stvarne, lokalne promjene.
Prije četiri godine Zagreb je bio pred bankrotom - blagajna je bila prazna, grad u dugovima dobavljačima, u vrtićima nije bilo hrane, a bilo je pitanje hoće li se radnicima moći isplatiti plaće. Nakon mandata Tomislava Tomaševića ne samo da su dugovi vraćeni nego se krenulo u brojna ulaganja pa tako Zagreb danas iz proračuna samo za sport izdvaja tek malo manje nego cijela država.Iako je novi Špica specijalu potrajao nešto duže nego obično, aktualni gradonačelnik nije uspio nabrojati sve što su on i članovi njegove stranke napravili, kao ni istaknuti sve što će učiniti u četiri godine. Jer - u svoju pobjedu ne sumnja, pitanje je samo hoće li je ostvariti u prvom ili drugom krugu.