Je li tehno-solucionizam, uvjerenje da će tehnologija jednog dana spasiti planet, fatamorgana? Ili inovacija doista može biti prekretnica? Naša europska mreža novinara istražuje.

Europsko društvo mora zbiti redove ako želi uspješan prijelaz na klimatsku ekonomiju. Poslušajte u novoj epizodi koju vam donosi Euranet Plus.

Dragi naši, dobrodošli u Green Deal Podcast Hrvatska! Danas govorimo o povezanosti demografije i klimatskih promjena. Na prvi pogled teško je spojiti  ova dva pojma, no tijekom naših podcasta mogli smo vidjeti kako je danas svaki dio našega života povezan s klimatskim promjenama ili pak, s druge strane, naš život utječe na njih i na prirodni svijet koji nas okružuje. Svjetsko stanovništvo doseglo je osam milijardi i nastavit će rasti sljedećih 40 godina, dok europsko stanovništvo ubrzano stari i se očekuje da će se početi smanjivati od 2026. godine. Taj trend imat će snažan učinak na klimu: - više ljudi troši više resursa, emitira se više stakleničkih plinova, a rast populacije zahtijeva i veću proizvodnju hrane. Sve to pogoršava razine emisija ugljikova dioksida i porast prosječnih temperatura.

Ekstremne visoke temperature rastu po intenzitetu i učestalosti, kao i velike količine oborina. Već smo navikli svakoga ljeta slušati vijesti o velikim šumskim požarima, katastrofalnim poplavama, nesnosnim vrućinama ili neobičnim meteorološkim prilikama. Građani Europe sve su više zabrinuti zbog klimatskih rizika, bilo da žive u blizini šume koja bi se jednog dana mogla pretvoriti u požar, rijeke koja bi mogla poplaviti sve oko sebe, planine koja bi se mogla pretvoriti u klizište ili obale koja se suočava s porastom razine mora i erozijom. Možemo li se zajedničkim snagama borit protiv toga i možemo li se pripremiti na ekstremne vremenske prilike?  

Koje su vještine potrebne tvrtkama da se snađu u zelenoj tranziciji i suoče se s klimatskim izazovom? Neke od odgovora poslušajte u novoj epizodi našeg Green Deal podcasta. 

Kako bi privukli pažnju medija, radikalni aktivisti pribjegavaju nenasilnom građanskom neposluhu. No djeluje li to?Istražujemo u novoj epizodi našeg zelenog podcasta, donosi Euranet Plus

Onečišćivači bi se trebali osjećati odgovornima za štetu koju nanose društvu. No, je li moguće nagrađivati ponašanje koje želite pojačati ili pak sankcionirati nepoželjna ponašanja za dugotrajno poticanje pozitivnih promjena, uz već poznatu metodu batine i mrkve?   Kako bi se uspješno nosili s izazovima koje nam nameću klimatske promjene potrebno je žrtvovati pojedine postupke te podnijeti veće troškove kako bi svi zajedno imali bolju i zdraviju budućnost. Jedno od gorućih izazova današnjice, o kojemu danas govorimo u novoj epizodi podcasta je pitanje: Treba li društvo u cjelini plaćati čišćenje nereda koji je napravio relativno mali broj velikih zagađivača? Odnosno oni zagađivači koji često ostvaruju značajnu dobit od svojih ekološki nezdravih aktivnosti?  

U našem „zelenom podcastu” govorimo o solarnoj energiji i alternativnim izvorima energije.   Je li Europa nakon velikih napora napokon spremna sigurnije hodati na putu prema energetskoj neovisnosti?   Što smo dobro učinili i koji su još izazovi pred nama? Doznajte u zelenim eurominutama koje slijede.  

Koliko poznajemo svijet prirode u kojem živimo? Koliko važnosti joj pridajemo i koliko truda ulažemo da razumijemo prirodu? Možemo li prepoznati drveće, razlikovati pjev ptica, prepoznati divlje biljke…? Učenje o prirodi je važno, to nam je znanje potrebno kako bismo u njoj mogli živjeti što skladnije i s poštovanjem. Dapače, istraživanja pokazuju da boravak u prirodi i njeno bolje razumijevanje također mogu smanjiti naš stres, poboljšati raspoloženje i povećati naše opće zadovoljstvo životom.

Ako Europska unija želi doseći cilj da postane klimatski neutralan kontinent do 2050. i privatni sektor mora odigrati svoju ulogu. Zapravo treba biti jedan od glavnih igrača u igri, posebice 23 milijuna malih i srednjih poduzeća koja zapošljavaju oko 83 milijuna ljudi i čine oko polovicu europskog BDP-a.O izazovima u klimatskoj tranziciji i ulozi poduzetnika koju igraju u planovima Unije, naša radijska mreža iznosi stajališta predstavnika gospodarstva i stručnjaka.

Pakao na zemlji ili hladne oaze? Velik dio stanovništva Europske unije živi u gradovima, a stanovnici gradova nedvojbeno su ti, koji najviše trpe posljedice klimatskih promjena. U ovoj epizodi Green Deal podcasta istražit ćemo kakvo je urbanističko planiranje potrebno da bi se naši gradovi prilagodili klimatskim promjenama. Promatramo niz aspekata urbanog planiranja, uključujući zelene površine i prostor. Susrećemo stručnjake iz cijele Europe, koji bi nas potaknuli da napravimo korak unaprijed kako bismo došli do cjelovitijeg riješena.  

U borbi protiv klimatskih promjena čovječanstvo ima važnog saveznika: skromno drvo. Život bez šuma za čovjeka, prirodu, životinjski svijet i eko sustav je - nezamisliv. Čovječanstvo možda još uvijek u potpunosti nije svjesno da uništavajući šume zbog ekonomske isplativosti zapravo uništavaju vlastite živote i živote budućih generacija.   Važnost pošumljavanja povezana je s potrebom stvaranja održivijeg i ugodnijeg svijeta. U stvarnosti koja je sve više pokrivena ekonomskom nejednakošću, nedostatak pristupa osnovnim resursima kao što su voda i obradivo te plodno zemljište u mnogim dijelovima planeta, uz zagađenje otpadom, posebice plastikom, postaje sve veći problem svakodnevice , a upravo se pošumljavanjem želi uspostaviti ravnoteža što je više moguće.   Prednosti pošumljavanja su zaista od nemjerljive važnosti, a zašto?

Nastavljamo pregled brojnih i raznolikih izazova koje klimatske promjene postavljaju u naše svakodnevne živote i inovativnih rješenja koja europski građani smišljaju kako bi se s njima suočili. Ovaj put promatramo klaster stanovanje, mogući put do učinkovitijeg, ekonomičnijeg i održivijeg načina življenja.

Baš poput ljudi, i kućni ljubimci utječu na klimu.

Većina nas spremna je mijenjati način života, odreći se ponekih lagodnosti za dobrobit planeta Zemlje u nadi da ćemo spriječiti daljnje klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje okoliša. No, koliko smo uistinu spremni promijeniti svoj život i koliko smo daleko spremni ići kada je u pitanju zaštita našeg jedinog doma? Novinari europske radijske mreže Euranet Plus razgovarali su s mnogim Europljankama i Europljanima  da bi saznali jesu li spremni mijenjati način života zbog zaštite okoliša.  

Svi smo zasigurno barem jednom zamišljali kako će izgledati naši domovi budućnosti. U svojim mislima vidjeli smo sjajne slike zgrada sutrašnjice, sa zelenim krovovima i tehnologijama izvan ovog svijeta, koje nalikuju scenama iz filmova znanstvene fantastike.   I dok kuće budućnosti ostaju plod naše mašte, svaki napredak počinje od najmanje ideje, a te ideje omogućit će svijetu sutrašnjice da odgovori na tekuću klimatsku, ekološku i energetsku krizu. Iako se ne možemo osloniti samo na tehnologije kako bismo promijenili svijet, ponekad jedna mala inovacija može napraviti veliku razliku. Ovaj tjedan, novinari Euranet Plusa, vodeće radijske mreže za vijesti iz Europske Unije, razgovarali su s europskim dizajnerima, arhitektima i drugim kreativnim umovima koji su već jednom nogom u svijetu sutrašnjice.  

Manje od polovice opasnog otpada u EU se reciklira i još uvijek postoje mnoge prepreke koje treba prevladati - to su visoki troškovi, procesi prikupljanja, svijest i kriminalne aktivnosti, da spomenemo samo neke. Ali s velikim ulozima velik je i imperativ djelovanja. Naša mreža radio stanica javlja...

Napori EU-a u poboljšanju svoje ribarstvene politike čini se ne daju velikog ploda s obzirom na razmjere izazova s kojima se suočava ribarska industrija. Novinari radijske mreže Euranet Plus ispituju stajališta ribara diljem unije.

Čekanje javnog prijevoza tijekom zimskih mjeseci za mnoge je izazov- posebice ako autobus kasni, vi se žurite, nosite torbe ili kovčege i krećete na put. Sve su to okolnosti zbog kojih mnogi od nas radije uskaču u privatno vozilo. Prije no što potražimo jednostavnija rješenja, trebali bismo imati na umu da je cestovni promet odgovoran za oko petinu emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Kroz EU politike namjera je smanjiti stupanj zagađenja za 90 posto do 2050. godine. Ukoliko odabiremo javni prijevoz koji u jednome smjeru može prevesti više ljudi, nego osobni automobil, izabiremo manje štetan put i zeleniji način prijevoza. U današnjem Green Deal Podcastu Hrvatska pokušat ćemo doznati zašto Europljani odabiru osobne automobile prije nego javni prijevoz i  kako potaknuti ljude, posebice poslije pandemije koronavirusa, da više koriste javni prijevoz?  

Darivanje cvijeća odavno je bila i ostala popularna tradicija u cijelom svijetu: cvijeće je nekima još uvijek najljepši dar kojim razveseljuju svoje bližnje. Darujemo ga kao simbol zahvale, čestitke. Ali najčešće ljubavi. Proslavili smo Valentinovo, mnoge su djevojke i žene od svojih partnera dobile crvene ruže na Dan zaljubljenih, a mi smo, baš kao i naše kolege iz Europe, razgovarali s cvjećarima kako bi saznali više o industriji cvijeća na području Europe.