U jubilarnom , desetom Arheocastu razgovarali smo o zanimljivoj temi : povijesnim izvorima o dolasku Hrvata i Slavena na naše prostore. Sugovornik nam je bio izv. prof. dr. sc.  Ivan Basić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Koliko su povijesni izvori pouzdani i u kojoj mjeri služe kao propaganda onima koji ih pišu? Postoje li sigurni podaci o vremenu naseljavanja novih naroda na prostore rimskih antičkih pokrajina? Kako u nedostatku izvora možemo saznati što se događalo u 7. stoljeću? Želite li saznati odgovore na ta i mnoga druga pitanja, pogledajte naš novi Arheocast!

U devetoj epizodi Arheocasta razgovarali smo o jednoj od najosebujnijih sastavnica naše srednjovjekovne baštine - stećcima. Što su stećci, gdje ih sve pronalazimo, tko su pokapani pod stećcima i kakav je današnji status ovih intrigantnih arheoloških lokaliteta? O tome, ali i o mnogim drugim pitanjima, govori nam Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Imotskom.

U današnjoj epizodi razgovarali smo s dr. sc. Mionom Milišom o istraživanju izvorne renesansne polikromije na kamenom triptihu Nikole Firentinca. Zahvaljujući suradnji Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, došli smo do vrijednih saznanja na osnovu kojih smo pokušali rekonstruirati originalni bojani sloj ovog vrijednog renesansnog spomenika. Koliko smo u tome uspjeli, otkrijte u našem današnjem Arheocastu.

U sedmom Vas Arheocastu pozivamo da zavirite iza muzejske scenografije, u svijet kamena, kamenoloma, konzervacije i restauracije ali i u povijest razvoja ove struke na području Dalmacije. Današnji sugovornik je redovni profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu gospodin Ivo Donelli.

U šestom  Arheocastu ugostili smo dr. Joška Belamarića, autora izložbe „Sveti Jere na Marjanu - kultura renesanse u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima.“ Želite li saznati nešto o Marjanu, njegovim svetištima, eremitažama i crkvicama ili pak uroniti u svijet prikaza tada iznimno popularnog sv. Jeronima u interpretacijama vrhunskih renesansnih majstora, pridružite nam se u novom izdanju podcasta i svakako posjetite izložbu u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika – Split koja će biti otvorena do 30. lipnja 2021. godine, svakim danom osim nedjelje, od 09 do 20 sati.

U petom Arheocastu saznat ćemo nešto o arheološkom lokalitetu na Bribirskoj glavici, koji se naziva i hrvatskom Trojom. Naselje u pravom smislu formirano je već krajem brončanog doba (oko 900 g. pr. Kr.), a napušteno dolaskom Turaka, što ga svrstava među naselja s najdužim kontinuitetom na ovim prostorima. Istraživanja na Glavici započinju već 1910. godine i traju do danas. Prapovijesno, antičko i srednjovjekovno doba ostavili su brojne materijalne tragove koji se mogu iščitati kroz sačuvanu arhitekturu, a predmeti pronađeni tijekom dugogodišnjih istraživanja svjedoče o životu stanovnika ovog naselja, od kojih su najpoznatiji članovi obitelji Šubić. O starim i novim istraživanjima te o povijesti ovog lokaliteta govori nam Nikolina Uroda, kustosica muzeja HAS i voditeljica arheoloških istraživanja na Bribirskoj glavici. Stay tuned 😀

Tijekom 17. stoljeća Split je bio jedna od najznačajnijih trgovačkih luka na Mediteranu. Karavane iz središta Osmanlijskog Carstva dopremale su robu u prostorije splitskog lazareta, odakle je, nakon propisane sanitarne obrade, svoj put nastavljala brodovima prema Veneciji. Zgrade lazareta su porušene prije sedamdesetak godina i danas su pokrivene asfaltom i zgradama. Kakav je osjećaj bio zaviriti u slojevitu splitsku prošlost i što je sve pronađeno arheološkim iskopavanjem, govori nam Ante Alajbeg, kustos Muzeja HAS i voditelj arheološkog istraživanja splitskog lazareta.

U prvoj epizodi pričali smo s dr. sc. Majom Petrinec, dugogodišnjom istraživačicom lokaliteta Crkvina u Biskupiji, odakle potječe sarkofag s hipokampima. Iako nam je glavni zadatak bio otkriti njegovu tajnu u smislu datacije, identifikacije pokojnika i smještaja nalaza iz sarkofaga, dotakli smo se i mnogih drugih zanimljivosti. Naš gost nije samo vrstan poznavatelj navedenog lokaliteta, već posjeduje i široko znanje o ranom srednjem vijeku. Tako smo često znali zalutati na razne fenomene koji obilježavaju lokalitet Crkvina u Biskupiji, ali i hrvatski rani srednji vijek općenito.  U prvoj epizodi našeg podcasta naučiti ćete mnogo, a i mi smo sami mnogo naučili s obzirom na gosta ali i na to da nam je prvi put da ovako nešto radimo.  Nadamo se da ćemo iz emisije u emisiju biti bolji.